S početkom iduće godine na snagu bi trebali stupiti zakon o kreditnim unijama i izmjenjeni zakon o bankama, čime bi se onemogućio rad sadašnjim štedno-kreditnim zadrugama (ŠKZ), odnosno temeljem kojih bi se one morale transformirati u kreditne unije ili štedne banke. Već neko vrijeme Ministarstvo financija poduzima mjere kako bi sankcioniralo štedno-kreditne zadruge koje u potrazi za brzim ostvarivanjima visoke dobiti odobravaju kredite s visokim kamatama, ali bez odgovarajućih instrumenata osiguranja. Na taj način imovina vjerovnika dovodi se u opasnost, a postojeći zakonski okvir ne dozvoljava Ministarstvu da učini više tako da mu zabranjuje raspolaganje imovinom kreditno-štedne zadruge.

Kreditne unije
Novim zakonom Ministarstvo želi stati na kraj lihvarenju, visokim kamatama koje dosižu i 25,22 posto te kreditima sa stupova. Kreditne unije trebale bi tako poslovati prema načelu uzajamnosti i njihov cilj neće biti ostvarivanje profita već zaštita vrijednosti novca njihovih članova i omogućavanje kredita po razumnim uvjetima i kamatnim stopama. Pravo na te kredite imat će samo njihovi članovi, a članovi pojedine kreditne unije bit će one osobe koje s obzirom na svoj položaj i djelovanje imaju zajednički interes. Visoki izvor iz Ministarstva financija izjavio je kako je upravo zajednički interes od ključne važnosti jer se jedino tako može jamčiti da se unutar kreditne unije neće s jedne strane pojaviti oni koji žele maksimizirati dobiti, a s druge strane oni kojima su potrebni krediti. Napomenuo je i kako će kreditne unije imati uspostavljena pravila upravljanja rizicima, oblikovanja pričuva, vođenja poslovnih knjiga te jasno propisana pravila obveza i prava svih članova. “Vjerujemo kako će se ovim zakonom polučiti uspjeh kao što je slučaj bio i kod zakona o kamatama kojima se ipak spriječila enormna visina istih te se uveo obračun i red”, izjavljuju iz Ministarstva financija. Iz Ministarstva financija naglašavaju važnost postojanja instrumenata osiguranja u štedno-kreditnoj zadruzi. Same pak štedne banke, izjavio je, imat će status malih banaka što znači da se neće moći osnivati podružnice u inozemstvu, a morat će se poštovati Basel II. Zakon bi na snagu trebao stupiti 1. 1. 2007. godine, a nakon njega planira se Zakon o deviznom poslovanju te rasprava o izlasku 15 posto dionica INA-e na tržište. Štedno-kreditna zadruga oblik je dobrovoljnog udruživanja članova – zadrugara kako bi međusobno kroz ulaganje svog novca u nekom trenutku mogli ispuniti svoje potrebe za novcem i to isključivo na načelu uzajamnosti. Takva zadruga nema vlasnika već njome upravljaju svi članovi, odnosno zadrugari, a štedni ulozi nisu osigurani kod državne agencije. Danas su one većinom okrenute kreditiranju građana nižeg imovinskog položaja uz visoke kamate. Tvrde kako je isključivi cilj osnvanja Odjela za nadzor štedno-kreditnih zadruga unutar Ministarstva financija bila upravo briga za poslovanje štedno-kreditnih zadruga i njihovih članova, odnosno građana.

Gužva na tržištu
Dosad je Odjel podnio prekršajne prijave protiv 18 štedno-kreditnih zadruga, oduzeo odobrenje za rad 10 štedno-kreditnih zadruga, a još su 4 tijekom postupka nadzora pokrenule postupak likvidacije. U postupku je oduzimanje za rad još dvjema štedno-kreditnim zadrugama. Ukupno ima 107 štedno-kreditnih zadruga čija ukupna aktiva iznosi 1,5 milijardi kuna. Kao glavni problem navodi se činjenica da Ministarstvo financija nije ovlašteno da vodi istražne postupke što znači da se takvi prosljeđuju izravno MUP-u. Stoga će sada za nadzor zadruga biti zadužen HNB.

ŠKZ Virovitica od ožujka u stečaju

Ministarstvo financija provelo je postupak nadzora nad poslovanjem ŠKZ Virovitica od ožujka do lipnja 2004. godine prilikom kojega su utvrđene nepravilnosti u poslovanju zadruge, a odnose se na odobravanje kredita i prikupljanje kredita i prikupljanje štednih uloga od osoba koje nisu članovi – zadrugari ŠKZ Virovitica, nepoštivanje uvjeta poslovanja pri odobravanju kredita i potrebna iznosa depozita, obračun i izdvajanje pričuva te otuđenje imovine zadruge. Podnesene su i prekršajne prijave, a u ožujku 2006. godine otvoren je i stečajni postupak. Odobrenje za rad oduzeto je i Zanatskoj ŠKZ iz Virovitice još 2001. godine, no zadruga je unatoč tome nastavila potpisivati kredite. Protiv svih odgovornih osoba pokrenut je kazneni postupak.