Gotovo godinu dana nakon ruske invazije na Ukrajinu i šok-valova koji se otad prelijevaju na Europu u vidu skupljih energenata, inflacije i opće nesigurnosti što donosi sutrašnjica, njemački ulagači pokazali su naznake optimizma.

U siječnju su ulagači u ekonomski najmoćnijoj zemlji Europske unije pokazali optimizam ohrabreni blažim rastom cijena energenata te potporom vlade kućanstvima i kompanijama, pokazalo je u utorak istraživanje instituta ZEW.

Konkretno, ZEW-ov indeks ekonomskog raspoloženja porastao je u siječnju za 40,2 boda u odnosu na prosinac, na 16,9 bodova.

Poboljšanje u šest mjeseci
Rast vrijednosti tog pokazatelja signal je da prevladavaju optimistična očekivanja što je posljedično dobra vijest i za ostatak Europe i njezine gospodarske izglede. Indeks je bio u negativnom teritoriju od veljače 2022. i početka ruske invazije na Ukrajinu.

“Prvi puta od veljače 2022. godine, kada je počeo rat u Ukrajini, pokazatelj signalizira osjetno poboljšanje ekonomske situacije u idućih šest mjeseci”, rekao je predsjednik ZEW-a Achim Wambach.

Porast indeksa ponajprije se tumači povoljnijom situacija na energetskim tržištima i vladinim mjerama pomoći s visokim računima za energiju, kaže Wambach.

Mogućnost usporavanja inflacije posebno je poboljšala raspoloženje u sektorima koji imaju blizak kontakt s potrošačima, a izvoznike i velike potrošače energije u industriji ohrabruje ukidanje mjera suzbijanja covida u Kini, dodaje šef njemačkog instituta.

Val optimizma sredinom siječnja odražava se i na međunarodnim tržištima nafte koja je posljednjih dana u rastu. Nakon povoljnih vijesti o performansu kineskog gospodarstva i posljedičnim očekivanjaima o rastu potražnje, cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima na 86 dolara.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila viša za 1,59 dolara nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 86,05 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 88 centi višoj cijeni, od 80,74 dolara.

Tržišta je umirila vijest da je kineski BDP lani porastao tri posto. Premda je taj rast najslabiji od sredine 70-ih godina prošlog stoljeća, i nije dosegnuo službeno ciljanih “oko 5,5 posto”, ipak je nadmašio predviđanja analitičara uplašenih valom Covida 19 diljem Kine.

Drugo po veličini gospodarstvo svijeta lani je bilo većinu godine prigušeno strogom politikom nultog Covida da bi kineske vlasti pod valom prosvjeda i kritika krajem godine naglo popustile pritisku građana ukidanjem svih restrikcija.

“Ekonomske posljedice tranzicije u politici prema covidu u Kini blaže su od očekivanja… to je potaknulo aktualni oporavak cijena sirove nafte”, objašnjava tržišni analitičar Craig Erlam iz OANDA-e.

Najmanje optimizma
Podaci objavljeni u utorak pokazuju da je proizvodnja derivata u kineskim rafinerijama u 2022. pala prvi puta od 2001. godine, i to za 3,4 posto, ali tempo dnevne potrošnje nafte snažno je ubrzao u prosincu.

“(Kineski) uvoz sirove nafte porastao je u prosincu četiri posto i očekuje se značajan rast potražnje za motornim gorivom… kada u nedjelju počne kineska lunarna Nova godina”, rekao je Tamas Varga iz PVM-a.

Jasniju predodžbu o potražnji u razdoblju pojačane prijetnje recesije Varga očekuje nakon izvješća Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Nakon nedavne prognoze Svjetske banke da bi niz zemalja u svijetu 2023. mogao iskusiti recesiju, sličnog je raspoloženja bilo čak dvije trećine anketiranih ekonomista u anketi PwC-a. Štoviše, rezultati istraživanja najmanje su optimistični u deset godina otkad ga PwC provodi.