Monetarna politika eurozone u budućnosti bi mogla biti bliža viđenju sjevernih članica, sklonih štednji i strogoj proračunskoj disciplini, ako je suditi po naznakama kandidature za nasljednika Marija Draghija. Kako prenose inozemni mediji, tijekom vikenda dva su "sjevernjaka" naznačili da su zainteresirani za mjesto predsjednika Europske središnje banke (ECB).  

Svi trebaju biti voljni 
Riječ je o guverneru njemačke Bundesbanke Jensu Weidmannu te guverneru finske središnje banke na odlasku Erkkiju Liikanenu. Tijekom razgovora za njemačke medije Jens Weidmann je na pitanje je li zainteresiran da 2019. preuzme kormilo ECB-a izjavio kako "vjeruje da svaki član vijeća guvernera treba imati volju doprinijeti monetarnoj politici u drugačijoj ulozi".

Međutim, nasljednik Marija Draghija preuzet će tu dužnost u studenom iduće godine, pa Weidmann smatra da su javne rasprave tko će to biti počele "vrlo prerano". Podsjetimo, 50-godišnji Weidmannna čelo Bundesbanke došao je 2011. godine i jedan je od najvećih kritičara ultralabave monetarne politike koju već skoro cijelo desetljeće provodi ECB. S druge strane, čelnika Banke Finske Erkkija Liikanena smatra se umjerenijim protivnikom sadašnjeg pravca ECB-ove monetarne politike.

Iako tvrdi da nije u kampanji za mjesto predsjednika, Liikanen nije odbacio mogućnost da se kandidira. "Postoji situacija kada vas netko pita hoćete li ispuniti dužnost. Tada morate razmisliti", kazao je 67-godišnji Finac za javnu televiziju YLE. Liikanena analitičari smatraju kao kompromisno rješenje zbog blažeg stava prema perifernim članicama. Inače, Liikanen će u srpnju otići s mjesta guvernera nakon 14 godina, a zamijenit će ga Olli Rehn, nekadašnji europski povjerenik za ekonomska pitanja. 

Ključno pitanje izbora
Kako piše Bloomberg, novi predsjednik ECB-a započet će osmogodišnji mandat u kritičnom trenutku provođenja izlaska iz programa golemih poticaja te pripreme eurozone za moguću novu ekonomsku recesiju. Prema očekivanjima, ECB-ov program otkupa obveznica neće biti nastavljen nakon ove godine.  "Politička situacija u Italiji u ovom trenutku prijeti izazivanjem nove dužničke i bankovne krize u eurozoni.

Njemačka neće željeti još jedno spašavanje javnih financija u svojim rukama ili situaciju u kojoj ECB mora nastaviti širiti svoju bilancu, prijeteći financijskoj stabilnosti", ocijenio je Neil MacKinnon, makroekonomski analitičar u VTB Capitalu. "Stoga je pitanje izbora predsjednika ključno", dodao je MacKinnon.