Neto dobit Prve stambene štedionice u 2007. godini iznosila je 6 milijuna kuna, obavijestili su u ponedjeljak iz te stambene štedionice, članice grupe Zagrebačke banke. Dobit koju je PSŠ ostvario u 2007. godini znatno je niža u odnosu na dobit iz 2006. godine kada je ta štedionica ostvarila 11,7 milijuna kuna neto dobiti. Razlog je početno priznavanje odgođenog poreza te utjecaja promjena u iznosu neto realiziranog dobitka od dužničkih vrijednosnica raspoloživih za prodaju. Tijekom 2007. godine u toj je štedionici otvoreno gotovo 46.000 novih ugovora o stambenoj štednji, navode u PŠS, što je za 32 posto više nego u 2006. godini pa je ukupan broj sklopljenih ugovora o stambenoj štednji premašio 340.000. U protekloj je godini PSŠ ostvario snažan, 85-postotni rast kredita građanima. Ukupno je građanima odobreno više od 720 milijuna kuna kredita za različite stambene namjene. U PSŠ-u očekuju nastavak tog trenda s obzirom na to da se očekuje dospijeće velikog broja ugovora o stambenoj štednji sklopljenih u prethodnim godinama. Štediše su, ističu, prepoznali prednosti kredita putem stambene štednje jer se, u odnosu na poslovne banke, ugovaraju uz fiksnu kamatnu stopu za kredite u eurima i kunama. Već krajem prošle godine stambene su štedionice izrazile očekivanja o povećanju broja klijenata stambene štedionice, a to očekivanje temeljile su na rastu kamata, stagnacije cijena stanova te na saznanju građana da ulaganja u investicijske fondove i ulaganja u dionice nisu tako izvjesna kao što se na početku mislilo. Zbog istog su razloga hrvatske banke počele bilježiti rast depozita jer se građani ponovno okreću konzervativnijima načinima štednje. Stambena štednja bila je prije nekoliko godina omiljen oblik štednje u Hrvatskoj, ali je velik udarac stambenim štedionicama zadalo smanjivanje državnih poticaja sa 25 na 15 posto, kao i javna ponuda dionica Ine kada su mnogi povukli sredstva iz štedionica kako bi kupili vrijednu dionicu. Tako je, primjerice Wüstenrot, u vrijeme IPO-a Ine imao dvostruko veći odljev od očekivanog, odnosno oko 60 milijuna kuna. Odljev sredstava za vrijeme IPO-a HT-a, međutim, nije odudarao od prosjeka jer su se građani odlučili za kupnju paketa dionica kreditom. IPO-i Atlantic grupe i Optime nisu imali utjecaja na povećanje sredstava. Zbog korekcija na burzi mnogi su shvatili da ulaganje u dionice nij sigurno zbog čega su čelnici stambenih štedionica uvjereni da će se dio klijenata opet vratiti sigurnijoj štednji.
(PD)
Lanjska dobit PSŠ-a niža je u odnosu na dobit iz 2006. kada je bila 11,7 mil. kuna
Neto dobit Prve stambene štedionice u 2007. godini iznosila je 6 milijuna kuna, obavijestili su u ponedjeljak iz te stambene štedionice, članice grupe Zagrebačke banke. Dobit koju je PSŠ ostvario u 2007. godini znatno je niža u odnosu na dobit iz 2006. godine kada je ta štedionica ostvarila 11,7 milijuna kuna neto dobiti. Razlog je početno priznavanje odgođenog poreza te utjecaja promjena u iznosu neto realiziranog dobitka od dužničkih vrijednosnica raspoloživih za prodaju. Tijekom 2007. godine u toj je štedionici otvoreno gotovo 46.000 novih ugovora o stambenoj štednji, navode u PŠS, što je za 32 posto više nego u 2006. godini pa je ukupan broj sklopljenih ugovora o stambenoj štednji premašio 340.000. U protekloj je godini PSŠ ostvario snažan, 85-postotni rast kredita građanima. Ukupno je građanima odobreno više od 720 milijuna kuna kredita za različite stambene namjene. U PSŠ-u očekuju nastavak tog trenda s obzirom na to da se očekuje dospijeće velikog broja ugovora o stambenoj štednji sklopljenih u prethodnim godinama. Štediše su, ističu, prepoznali prednosti kredita putem stambene štednje jer se, u odnosu na poslovne banke, ugovaraju uz fiksnu kamatnu stopu za kredite u eurima i kunama. Već krajem prošle godine stambene su štedionice izrazile očekivanja o povećanju broja klijenata stambene štedionice, a to očekivanje temeljile su na rastu kamata, stagnacije cijena stanova te na saznanju građana da ulaganja u investicijske fondove i ulaganja u dionice nisu tako izvjesna kao što se na početku mislilo. Zbog istog su razloga hrvatske banke počele bilježiti rast depozita jer se građani ponovno okreću konzervativnijima načinima štednje. Stambena štednja bila je prije nekoliko godina omiljen oblik štednje u Hrvatskoj, ali je velik udarac stambenim štedionicama zadalo smanjivanje državnih poticaja sa 25 na 15 posto, kao i javna ponuda dionica Ine kada su mnogi povukli sredstva iz štedionica kako bi kupili vrijednu dionicu. Tako je, primjerice Wüstenrot, u vrijeme IPO-a Ine imao dvostruko veći odljev od očekivanog, odnosno oko 60 milijuna kuna. Odljev sredstava za vrijeme IPO-a HT-a, međutim, nije odudarao od prosjeka jer su se građani odlučili za kupnju paketa dionica kreditom. IPO-i Atlantic grupe i Optime nisu imali utjecaja na povećanje sredstava. Zbog korekcija na burzi mnogi su shvatili da ulaganje u dionice nij sigurno zbog čega su čelnici stambenih štedionica uvjereni da će se dio klijenata opet vratiti sigurnijoj štednji.
(PD)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu