Neto dobit Ingre u prvom kvartalu ove godine devetnaest je puta veća u odnosu na isto razdoblje 2006. Neto dobit iznosi 19,13 milijuna kuna, a u prvom tromjesečju 2006. bilo je 971.000 kuna dobiti. Takav rast posljedica je velikog rasta prihoda koji su ove godine u prvom kvartalu dostigli iznos od 86,2 milijuna kuna što je gotovo 65 posto više od prihoda u istom razdoblju protekle godine. Ukupni rashodi rasli su po stopi od 25,7 posto i iznosili su 64,4 milijuna kuna. Sukladno najavljenom jačanju investicijskog fokusa na domaćem tržištu, u promatranom razdoblju ostvareni prihodi na domaćem tržištu premašili su inozemne prihode. Tako na prihod od prodaje u zemlji otpada 43,2 milijuna kuna, a na izvoz 31,2 milijuna kuna. Poslovni prihodi povećani su za 48 posto u odnosu na isto razdoblje 2006. godine te iznose 75,3 milijuna kuna. Prvenstveno je riječ o prihodima ostvarenim na projektima investicijske izgradnje objekata, kao i izgradnje autocesta.

Operativna dobit
U odnosu na isto razdoblje 2006. ove je godine Ingra zabilježila rast operativne dobiti od 430 posto. Financijski prihodi kompanije iznosili su 10,9 milijuna kuna. I u proteklom tromjesečju Ingra je nastavila trend smanjenja obveza prema dobavljačima koje su se smanjile za 40 posto, odnosno sa 88,9 milijuna kuna na 54 milijuna kuna. Vrijednost zaliha u prvom tromjesečju 2007. godine u odnosu na 2006. povećana je za gotovo 28 posto što je ponajprije rezultat završavanja projekta “Stanovi Ilica” koji će biti vidljiv u idućem razdoblju. Dionice Ingre u prvom su tromjesečju također ostvarile vrtoglavi rast. Očekivanja o dobivanju natječaja za gradnju rukometne dvorane u Zagrebu u konzorciju s TriGranitom podigla su cijenu na najviših 19.600 kuna, a najniža cijena u prvom kvartalu bila je 12.899,99 kuna. Za usporedbu, u posljednjem tromjesečju 2006. najviša je cijena dionice bila 13.000 kuna. Zarada po dionici prošle je godine u prvom tromjesečju iznosila 24,28 kuna, a ove godine zarada po dionici skočila je na 478,3 kune.

Vlastiti projekti
Od prihoda ostvarenih u inozemstvu najviše ih se odnosi na poslove u Alžiru i Njemačkoj. “I ove godine nastavljamo s projektima u Alžiru na gradnji brana i proširenju luka, a u Rusiji gradimo stambeno poslovni kompleks”, istaknuo je nedavno predsjednik Uprave Igor Oppenheim. U posljednjih nekoliko godina Ingra sve više investira u vlastite projekte, a kao rezultat u idućem razdoblju očekuju jačanje fokusa upravo na domaćem tržištu. Trenutno grade stambeni niz na Srebrnjaku sa šesnaest kuća. U Dubrovniku će graditi poslovno-stambenu zgradu u uvali Lopud u vrijednosti od 35 milijuna eura te poslovnu zgradu Atlantske plovidbe vrijednu 25 milijuna eura. U Bolu na Hvaru sudjeluju u izgradnji hotela Bretanide inozemnog investitora. U Hrvatskoj još sudjeluju na gradnji autoceste Zagreb – Sisak i Zagreb – Split. Od poslova u inozemstvu Ingra u Alžiru sudjeluje u izgradnji ribarske luke Marsa Ben M’hidi, u obnovi i rehabilitaciji hidromehaničke i elektroopreme na brani Ghrib, u proširenju luke Stora, te u uređenju infrastrukturnih objekata unutar luke Marsa Ben M’hidi, a u Iraku gradi hidroleketrane.

Izgradnja rukometne dvorane Arena Zagreb putem JPP Ingre i TriGranita

Ingra će u konzorciju s TriGranitom putem javno-privatnog partnerstva do srpnja započeti s gradnjom rukometne dvorane Arena Zagreb. Zajam na 28 godina, koji uključuje i gradnju, održavanje i upravljanje, stajat će Grad Zagreb i Vladu RH 7,5 milijuna eura, ali će PDV na rate plaćati konzorcij, a ne Vlada i Zagreb. Do povećanja u odnosu na prvotnu ponudu došlo je upravo zbog troškova održavanja i nakon 28 godina dvorana će ukupno stajati 210 milijuna eura što je devet milijuna više nego u prvotnom iskazu interesa. Vlada i Grad nisu pristali na gradnju tramvajske pruge do Arene što je zahtijevao konzorcij, a nova dvorana neće imati 18.000 mjesta nego 15.600. Glavni projekt će se raditi po uzoru na dvoranu iz Krakova, a ne po projektu Branka Kincla. U stari projekt pokušat će se ukomponirati čelična vanjska oplata dvorane. Kao jamstvo dovršetka dvorane do 1. studenog sljedeće godine konzorcij će priložiti bankovno jamstvo od 10 milijuna eura.