Monetarna politika ne može sama održati globalni rast koji je ionako nedovoljan. Svjetska ekonomija ulazi u novu opasnu fazu jer se suočava s rastućim rizicima, a do njihova je bujanja došlo jer ozbiljno pada povjerenje u političke lidere i njihovu mogućnost i volju da donesu nužne konkretne mjere.

‘Budite agresivniji’
Riječi su to čelnice Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde, koja je s ekonomskog foruma svjetskih središnjih bankara u njujorškom Jackson Holeu poslala oštru kritiku i jasnu poruku svjetskim političarima, inzistirajući da se napokon trznu i povuku agresivne poteze kojima će smanjiti javne dugove i dati zamah nacionalnim gospodarstvima. “Vlasti u Europi i Americi moraju raditi na proračunskoj disciplini kako bi se oslobodila sredstva za kratkoročne poticaje gospodarstvu”, zaključila je Lagarde.Šefica MMF-a u svojem je govoru protekloga vikenda bila oštrija i konkretnija od šefa američke središnje banke Bena Bernankea, od kojeg su tržišta s nestrpljenjem očekivala konkretne mjere za buđenje uspavanoga američkoga gospodarstva. No on ipak nije “crno na bijelo” najavio buduće poteze Saveznih rezervi, već je samo poslao umirujuću poruku da Fed na raspolaganju ima još prostora za nove mjere. No i sam se dijelom složio s upozorenjima Christine Lagarde, poručivši kako je “većina smjernica ekonomske politike koje bi potaknule snažniji gospodarski rast ionako izvan nadležnosti središnjih banaka”. Nadopunio ga je Thomas Hoenig, šef Feda u Kansasu, koji je za Bloomberg izjavio: “Fed i ostale središnje banke ekonomiji mogu pomoći samo do određene mjere. Ne možemo sve sami napraviti.” Isto mišljenje dijeli i glavna ekonomistica Mersirow Financial Holdingsa Diane Swonk, koja je upozorila da središnji bankari nose golem teret zbog ograničenja koja nameće fiskalna politika. “Dodatan je teret kada shvate da su u tome sami”, dodala je. Strah da će oštrije mjere političara diljem svijeta doći kada bude prekasno za bilo kakav rast globalnoga gospodarstva “podebljala” je i tvrdnja harvardskog profesora Martina Feldsteina, koji je rekao da SAD-u sada više nego ikad prije prijeti opasnost od nove recesije.

Sukob s Trichetom
Blaži u svojim ocjenama aktualne situacije bio je šef Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet koji pak tvrdi da još postoje “goleme mogućnosti za ekonomske reforme kojima bi se potaknuo gospodarski rast”. Šef ECB-a ujedno se suprotstavio još jednom zahtjevu šefice MMF-a, koja je pozvala na hitnu dokapitalizaciju europskih banaka kako bi se izbjegli mogući problemi s likvidnošću. “Bez hitne dokapitalizacije lako bismo se mogli suočiti sa širenjem gospodarske slabosti na veća gospodarstva eurozone”, rekla je.Trichet pak tvrdi da je bilo kakvo spominjanje krize likvidnosti “jednostavno pogrešno” jer je ECB poduzeo mjere pomoći europskim bankama, nudeći im neograničene kredite do šest mjeseci. U vezi s dokapitalizacijom, sa šeficom MMF-a ne slažu se neki drugi europski bankari koji misle da će njezine izjave samo dodatno uplašiti ulagače.

Ipak se kreće
Bilo kako bilo, konferencija u Jackson Holeu poslužila je kao još jedno upozorenje političkim liderima da je krajnje vrijeme za “buđenje”. A da pomaka ipak ima, dokazuje primjer Španjolske čiji je premijer zatražio da se odredbe o proračunskoj disciplini unesu u ustav te zemlje. Budući da će stavkom o deficitu od maksimalno 60% BDP-a ispuniti zahtjeve EU o kontroli državnog duga, Moody’s je poručio da možda neće doći do najavljenog smanjenja španjolskoga kreditnog rejtinga. Istodobno je francuski ministar financija poručio kako će ta zemlja u studenome na sastanku G20 inzistirati na konkretnim potezima u smislu oporezivanja financijskih transakcija u eurozoni, što su kao protukriznu mjeru predložili Angela Merkel i Nicolas Sarkozy.