Prognoza Hrvoja Stojića, glavnog ekonomiste Hypo Alpe-Adria banke da nas i u ovoj godini čeka pad BDP-a od dva posto, realna je za Mladena Vedriša, s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

"Kada vidimo da je val investicija usporen, da predstečajne nagodbe još nisu došle do kraja te da pada osobna potrošnja onda je jasno da su izvori rasta BDP-a limitirani", ističe. Kako objašnjava ulaskom u EU postojeće kapacitete moramo koristiti više kako bi više proizvodili, a time i izvozili. Pozitivan učinak po Vedrišu morao bi se osjetiti polovicom iduće godine. Kao osnovni potez koji očekuje od hrvatske Vlade ističe smanjenje administrativnih barijera svih vrsta za investitore. Kako obrazlaže Hrvatska je komplicirana zemlja za poslovanje. "Stvorili smo sustav koji daje autogolove. Ukoliko se radi o sustavu planiranja, ili o sustavu neusklađenih zakona, o pravilnicima ili provedbenim aktima koji se šest mjeseci ne donose, tada govorimo o nizu neusklađenosti. Vrlo često, naime, s takvom normativnom podlogom i najboljem državnom službeniku teško je donijeti odgovarajuću odluku", ističe. A kako navodi niti jedan investitor neće čekati već će za svoje ulaganje odabrati drugu zemlju.

"Smanjene administrativnih barijera možda je najmanje vidljivo i najmanje spektakularno ali itekako utječe na povećanje investicija, a time i do svi ostalih parametara", govori. Za procjene Hypo banke, Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj ističe da vrlo dobro opisuju sadašnje trendove i stanje. No kao direktorica AmChama navodi da je bitno reći da Hrvatska ima još dug put pred sobom u postizanju globalne konkurentnosti. Prema procjenama Jelušić, ulazak u EU hrvatskom gospodarstvu može biti vjetar u leđa, no o nama ovisi koliko ćemo te mogućnosti iskoristiti. "Dobivamo nešto više upita investitorima o ulaganjima u hrvatsku, no oni ne znače puno ukoliko se makroekonomsko okruženje i uvjeti poslovanja u Hrvatskoj ne promijene", ističe Jelušić.  Da nas čeka još jedna teška godina slaže se i Đuro Njavro, dekan ZŠEM-a. Gospodarska kriza, po njemu rezultat je propuštenih prilika da se gospodarstvo učini konkurentnijim. Za to pak, navodi, potrebne su  strukturne reforme. "Tek iduća godina donosi nadu u promjene", ističe. Ulazak u EU, smatra Njavro, dugoročno je dobar za Hrvatsku.

Kratkoročno, navodi, bit će i problema. Jedan od njih je gubitak privilegiranog pristupa tržištima Cefte te gubitak bezviznog režim s državama poput Rusije, Kine, Japana i još nekih, a čiji su državljani sve značajniji turistički gosti u Hrvatskoj.  Kao dobar primjer rješenja tog problema Njavro navodi primjer Cipra, koji je razvio model dobivanja viza preko interneta za ukrajinske turiste, a koji bi nam mogao biti ogledan primjer.  No, s druge strane imamo neke velike šanse jer postajemo dio velikog gospodarskog prostora. "Hrvatska još uvijek više troši no što ima i taj minus stalno pokriva kontinuiranim zaduženjem", ističe Njavro. Marijan Ožanić, bivši direktor Razvojne agencije i Tehnološkog parka Zagreb, kratko odgovara da prognoze Hypo banke neće komentirati jer on nije  makroekonomist, a oni pak sve gledaju iz svemira. "Oporavak ove zemlje stvorit će ljudi iz realnog sektora koji se bore na tržištu. Međutim mi stalno slušamo ljude koji dolaze iz irealnog sektora, iz banaka i iz politike, koji o realnom sektoru nemaju pojma", ističe. Isto tako Ožanić ne vjeruje da ulazak u EU može biti vjetar u leđa već ponavlja da se novac stvara radom.

Ulazak u EU hrvatskom gospodarstvu može biti vjetar u leđa, ali to ovisi o domaćim sposobnostima
Andrea Doko Jelušić, AmCham

Kada vidimo da je val investicija usporen onda je jasno da su izvori rasta BDP-a limitirani
Mladen Vedriš, Pravni fakultet

Oporavak ove zemlje stvorit će ljudi iz realnog sektora koji se bore na tržištu, a mi često slušamo ljude koji ne proizvode
Marijan Ožanić, Tehnološki park

Tek iduća godina donosi nadu u promjene, a propuštene su prilike da se gospodarstvo učini konkurentnijim
Đuro Njavro, ZŠM

promo

Poslodavci više ne traže samo diplomu: zašto visoka učilišta moraju mijenjati način obrazovanja

promo

Što zapravo kupujete kada kupujete automobil?