Europska središnja banka (ECB) donijela je odluku o zadržavanju ključnih kamatnih stopa na nepromijenjenoj razini, zadržavajući kamatu na depozite na dvopostotnoj razini. Ova odluka dolazi u kritičnom trenutku u kojem ECB procjenjuje da je europsko gospodarstvo “u dobrom položaju” unatoč stalnim izazovima koje donose međunarodne trgovinske napetosti i geopolitička neizvjesnost.

Čimbenici rizika

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde istaknula je na konferenciji za medije da je trenutačna razina inflacije oko željenog cilja od dva posto i da se očekuje održavanje te razine u srednjem roku. “Još nismo zatvorili vrata za daljnja sniženja kamatnih stopa, ali prava rasprava i jasniji odgovor moći će se dati tek nakon što dobijemo više podataka, što će biti na sastanku u prosincu”, izjavila je. Najnovije makroekonomske projekcije koje potpisuju stručnjaci i ekonomisti unutar Eurosustava predviđaju da će prosječna inflacija u eurozoni iznositi 2,1 posto u 2025., 1,7 posto u 2026. te 1,9 posto u 2027., dok se temeljna inflacija, koja isključuje energiju i hranu, očekuje nešto viša. Prognozirani gospodarski rast za 2025., prema tim projekcijama, revidiran je naviše na 1,2 posto, što upućuje na umjeren oporavak u odnosu na prijašnje prognoze.

Prema izvještaju Reutersa, najnoviji ekonomski pokazatelji potvrđuju optimističnu procjenu ECB-a, omogućavajući kreatorima politike više vremena za analizu utjecaja američkih carina, povećanih javnih rashoda u Njemačkoj, očekivanih rezova kamatnih stopa Federalnih rezervi SAD-a, kao i političke nestabilnosti u Francuskoj. Pregledi The Economista i Financial Timesa ističu kako je pristup ECB-a u potpunosti uvjetovan novim podacima te da će se monetarna politika definirati na temelju svake pojedinačne sjednice. Unutar Izvršnog odbora ECB-a postoji podjela između “sokolova”, koji zagovaraju kraj popuštanja monetarne politike zbog neočekivane otpornosti gospodarskog rasta, i “golubova”, koji upozoravaju na odgođene efekte carina i potencijal usporavanja ekonomije.

Bloomberg izvještava da tržišta procjenjuju oko 40-postotnu vjerojatnost dodatnog smanjenja kamata u eurozoni do proljeća 2026. Istodobno, očekuje se da će američka središnja banka (Fed) izvršiti šest smanjenja kamatnih stopa do kraja iste godine. Također navodi da financijska tržišta sve više izražavaju sumnju u Fedove poteze, potaknute zabrinjavajućim pokazateljima inflacije i stanja na tržištu rada. Situaciju, objašnjavaju, dodatno otežavaju faktori poput jake eurpske valute u odnosu na dolar, kineskog izvoza u eurozonu i regulatornih promjena poput sustava trgovanja emisijama ugljika (ETS2), što sve povećava nesigurnost i poziva na oprez u vođenju monetarne politike.

Prema izvještaju kolumnista Wall Street Journala, ekonomista Davida Ruessa, globalne valutne fluktuacije i regulatorni izazovi, poput europskog sustava trgovanja emisijama ugljika (ETS2) značajni su rizici za inflaciju i gospodarski rast. Ruess ističe da te nepredvidive varijacije u tečajevima valuta mogu destabilizirati cijene uvoza i izvoza, dok regulatorne promjene poput ETS2 stvaraju dodatni trošak za energetski intenzivne industrije. Ti čimbenici zahtijevaju oprezan pristup monetarnih vlasti u planiranju budućih koraka, s obzirom na to da mogu ozbiljno utjecati na makroekonomsku stabilnost i inflacijske trendove.

Oprez, ali i optimizam

U kontekstu analize The New York Timesa i The Washington Posta, važnost fleksibilnosti ECB-a u vođenju monetarne politike u kompleksnom globalnom ekonomskom okruženju je ključna za očuvanje stabilnosti. Reuters prenosi izjavu Martinsa Kazaksa, guvernera Latvijske središnje banke i članova Izvršnog odbora ECB-a, koji ističe da će prosinački sastanak biti “bogat informacijama” i presudan za buduće odluke, posebno s obzirom na utjecaj regulacija cijena ugljika kao dodatnog ekonomskog faktora. Konstantin Veit, analitičar iz Pimca, kojeg citira Financial Times, naglašava kako ECB ne predviđa česte promjene u monetarnoj politici, već preferira stabilan i predvidljiv okvir kamata na postojećim razinama, što reflektiraju i tržišna očekivanja.

Odluka Europske središnje banke od 11. rujna 2025. potvrđuje oprezan, ali optimističan pristup prema gospodarskom rastu i inflaciji, naglašavajući spremnost za brzu prilagodbu politike ako se situacija promijeni, kao i potrebu za pažljivim praćenjem učinaka globalnih ekonomsko-političkih procesa.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost