Cijene nafte porasle su u ponedjeljak na londonskom tržištu blizu 110 dolara za barel zbog eskalacije nasilja na Bliskom istoku koje je potaknulo zabrinutost za opskrbu naftom a potporu je pružila i nada da bi se fiskalna kriza u SAD-u ipak mogla izbjeći. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte bila viša za dolar i iznosila je 109,95 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,07 dolara višoj cijeni, od 87,99 dolara.

Ulagači strahuju da bi se izraelsko-palestinski sukob mogao preliti u druge zemlje i poremetiti i izvoz iz regije koja dobavlja više od trećine svjetske nafte. Izrael je u ponedjeljak dolio ulje na vatru izjavom da je po potrebi spreman krenuti i u kopnenu invaziju na Pojas Gaze, iako je sklonoji diplomatskom rješenju sukoba.

Analitičari smatraju da je malo vjerojatno da bi se sukob Izraela i Gaze mogao proširiti na cijelu regiju, ali ulagači su oprezni jer znaju da su u prošloisti ratovi na tom području dovodili do embarga na isporuku nafte i privremenih poremećaja u opskrbi.

"Sukobi na Bliskom istoku svakako podupiru cijene nafte. Ujedno sva financijska tržišta podupire nada da se nazire rješenje za krizu oko američkog proračuna", tumači Carsten Fritsch iz frankfurtskog Commerzbanka.

Sporazum o rješenju za proračunsku krizu, koja bi u protivnom mogla lišiti američko gospodarstvo 600 milijardi dolara raznih poticaja i gurnuti ga možda i u novu recesiju, trebao bi biti dogovoren prije siječnja. Zastupnici u Kongresu bili su nakon susreta s predsjednikom Barackom Obamom uvjereni da će uspjeti usuglasiti stajališta. "Tržišta dionica i roba nadaju se dogovoru o američkom proračunu. Stoga su sada raspoložena za rizična ulaganja", zaključuje Fritsch.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) u ponedjeljak je na svojim internetskim stranicama objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u petak iznosila 107,04 dolara, što znači da je bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni trgovinski dan.