Cijene nafte u utorak su tijekom trgovanja pale prema 98 dolara po barelu nakon novih podataka o snažnom oporavku isporuka iz Perzijskog zaljeva, ali su do kraja dana nadoknadile gubitke.
Brent je tijekom dana skliznuo na 98,15 dolara, da bi trgovanje završio na 100,58 dolara po barelu, 26 centi iznad prethodnog zatvaranja.
Američki WTI zaključio je trgovanje gotovo nepromijenjen, na 89,44 dolara po barelu.
Trgovci su vagali dvije suprotstavljene sile: znatno veći izvoz nafte iz zemalja Perzijskog zaljeva i najavljeno puštanje zaliha G7 s jedne strane te i dalje vrlo visoke geopolitičke i logističke rizike s druge.
Isporuke iz Zaljeva vratile se na više od 80 posto predratnih
Izvoz nafte i drugih tekućih energenata iz zemalja Perzijskog zaljeva, bez Irana, snažno se oporavio tijekom rujna.
Prema podacima Vortexe, iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta, Iraka, Katara, Omana i Bahreina izvozilo se u prosjeku 19,2 milijuna barela dnevno.
To odgovara nešto više od 81 posto predratne razine od 23,6 milijuna barela dnevno.
Posebno su se oporavile isporuke sirove nafte i kondenzata, koje su dosegnule oko 91 posto predratne razine.
Situacija s prerađenim gorivima ipak je znatno nepovoljnija. Njihove isporuke ostale su na tek oko 60 posto predratne razine, što i dalje stvara velik pritisak na tržište dizela i drugih derivata.
Analitičari zato upozoravaju da veće količine sirove nafte na tržištu ne znače automatski i potpuno smirivanje energetske krize.
Saudijska Arabija snažno povećala izvoz
Najveći doprinos oporavku dao je Saudijski izvoz.
Saudijska Arabija u rujnu je izvozila oko 6,6 milijuna barela sirove nafte dnevno, znatno više nego mjesec ranije.
Istodobno je obnovljen i promet kroz strateški važan naftovod Istok–zapad, koji povezuje saudijska nalazišta na istoku zemlje s izvozom preko Crvenog mora i time omogućuje zaobilaženje Hormuškog tjesnaca.
Saudijski ministar energetike Abdulaziz bin Salman rekao je da je kroz taj naftovod u utorak prolazilo 5,8 milijuna barela dnevno.
Maksimalni kapacitet naftovoda iznosi oko sedam milijuna barela dnevno.
Rijad je posljednjih mjeseci tim pravcem preusmjeravao oko četiri milijuna barela dnevno, što odgovara približno četiri posto ukupne svjetske ponude.
U nekim danima izvoz čak iznad predratnih razina
Podaci Kplera pokazuju da se oporavak dodatno ubrzao krajem rujna.
U pojedinim danima između 27. i 29. rujna izvoz iz regije dosezao je između 19,5 i 22,5 milijuna barela dnevno, a u nekim segmentima prelazio je i predratne razine.
No analitičari upozoravaju da dnevni tokovi sada znatno više osciliraju nego prije početka rata.
Ključno pitanje zato više nije samo koliko nafte može izaći iz regije nekoliko dana zaredom, nego može li se sadašnji tempo održati kroz dulje razdoblje i tijekom zime.
Goriva su i dalje problem
I dok se izvoz sirove nafte ubrzano oporavlja, globalnom tržištu i dalje nedostaju značajne količine prerađenih goriva.
Izvršni direktor Kuwait Petroleuma procijenio je početkom tjedna da svijetu zbog poremećaja rafinerijskih kapaciteta na Bliskom istoku nedostaje oko šest milijuna barela prerađenih proizvoda dnevno.
Posebno je napeto tržište dizela.
Upravo zato pad cijene sirove nafte ne mora odmah značiti jednako snažan pad cijena goriva za krajnje potrošače.
G7 pušta 100 milijuna barela iz rezervi
Pritisak na cijene pokušavaju smanjiti i najveća razvijena gospodarstva.
Čelnici G7 dogovorili su koordinirano puštanje 100 milijuna barela nafte i prerađenih proizvoda iz strateških rezervi, pod koordinacijom Međunarodne agencije za energiju.
Puštanje zaliha trebalo bi početi odmah i trajati četiri mjeseca, pri čemu bi značajan dio dizelskih zaliha trebao biti plasiran već tijekom prvih 20 dana.
Mjera se nadovezuje na veliko koordinirano puštanje rezervi dogovoreno u ožujku, kada su članice IEA-e odlučile tržištu staviti na raspolaganje ukupno 400 milijuna barela.
G7 je istodobno obećao da članice neće uvoditi ograničenja izvoza energenata koja bi mogla dodatno pojačati nestašice i pritisak na cijene.
EIA ipak očekuje Brent oko 105 dolara
Unatoč oporavku isporuka i aktualnom smirivanju tržišta, američka Uprava za energetske informacije podigla je svoju prognozu cijena nafte.
EIA sada očekuje da će Brent tijekom četvrtog tromjesečja prosječno stajati oko 105 dolara po barelu, čak 14 dolara više nego što je prognozirala mjesec ranije.
Za cijelu 2026. godinu očekuje prosječnu cijenu Brenta od oko 98 dolara.
Agencija procjenjuje da bi svjetska proizvodnja nafte i drugih tekućih goriva ove godine mogla pasti s prošlogodišnjih 106,3 milijuna na oko 101,1 milijun barela dnevno.
Istodobno se očekuje potrošnja od oko 102,4 milijuna barela dnevno, što znači da će dio potražnje i dalje morati biti pokriven iz zaliha.
Globalne zalihe već su snažno smanjene tijekom rata, a energetske kompanije upozoravaju da bi njihova obnova mogla trajati godinama.
Zato će daljnje kretanje cijena uvelike ovisiti o tome hoće li se oporavak izvoza iz Perzijskog zaljeva pokazati trajnim i koliko će brzo biti obnovljeni rafinerijski kapaciteti i sigurnost pomorskih pravaca.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu