Sezona isplate dividendi iz lanjske dobiti polako se zahuktava; nakon nekolicine manjih igrača sada dolazi red i na ‘teškaše’. Nakon dvogodišnje regulatorne zabrane očekuje se da će do ljeta većina banaka vlasnicima isplatiti dividende, a samo dvije najveće – Zagrebačka i Privredna banka Zagreb najavile su oko tri milijarde milijardi kuna.

Nakon Istarske kreditne banke Umag koja među kreditorima prva probija led s 11,8 milijuna kuna isplate 20. travnja, oči su uprte u tržišnog lidera koji je najavio isplatu početkom svibnja s ex-dividend datumom (krajnji rok za pravo na dividendu) 13. travnjem. Zaba, čiju Upravu vodi Ivan Vlaho, lani je ostvarila rekordnih 2,01 milijardu kuna neto dobiti, gotovo milijardu i 300 milijuna izdašnije nego u pandemijskoj 2020. obilježenoj restrikcijama i padom BDP-a. S oporavkom gospodarstva regulator je podigao rampu na nagrađivanje vlasnika pa će Zaba za dividendu isplatiti gotovo cjelokupni lanjski profit. Pritom će talijanskom UniCreditu, vlasniku gotovo 85 posto banke, transferirati 1,7 milijardi kuna, 235 milijuna kuna ide osiguravateljnoj grupaciji Allianz u čijem je vlasništvu nešto manje od 12 posto dionica. Ostatak ide manjinskim dioničarima među kojima je PBZ obvezni mirovinski fond kategorije B, čijim će članovima biti isplaćeno 13,5 milijuna kuna. Inače, Zaba zadnji puta isplatila 1,85 milijardi kuna nagrade dioničarima 2019. iz dobiti godinu ranije.

Razloga zadovoljstvo imaju i dioničari PBZ-a na čije bi račune trebalo sjesti više od 1,1 milijardu kuna. I u slučaju druge po veličini banke na čelu s Dinkom Lucićem, gotovo cjelokupna dobit iz prošle godine ide talijanskom vlasniku Intesi Sanpaolo, a bit će isplaćena najkasnije do 27. svibnja. Premda još nema sigurne potvrde, izvjesno je da bi putem bogate berbe dividendi mogli se uputiti i ostali kreditori u okolnostima nakon što je bankarski sektor lani ostvario 5,6 milijardi kuna dobiti, a godinu ranije 2,7 milijarde.

Upućeni smatraju da se otvorio svojevrstan prozor; dvogodišnja zabrana isplata dividendi je ukinuta, regulator signalizira da su financijski rizici zasad pod kontrolom (unatoč nedavnom podizanju zaštitnog sloja kapitala), no neizvjesnost na horizontu otvara pitanje prelijevanja ratne situacije u Ukrajini na Europu, energetiku i domaći turizam.

Sredinom svibnja isplati dividende najavio je i Hrvatski telekom koji će po dionici platiti 8 kuna. Za nagradu vlasnicima kapitala u ovoj godini predviđeno je 637 milijuna kuna. I u slučaju HT-a, najveći dio ostvarene dobiti bit će preusmjeren u inozemstvo, matičnoj korporaciji Deutsche Telekomu. U njegovim je rukama 51 posto domaće tvrtke pa mu posljedično pripada gotovo 335 milijuna kuna. Kumulativno, tri spomenuta igrača nagradit će dioničare s 3,45 milijardi kuna, odnosno oko 450 milijuna eura, dividende tijekom idućeg mjeseca. Pridruže li im se i ostali kreditori, iznos bi mogao premašiti pet milijardi kuna, odnosno 700 milijuna eura što će donijeti i pojačani pritisak na tečaj kune uobičajen u razdoblju pojačanog povlačenja kapitala u inozemstvo.

A da bi sezona isplate dividendi mogla biti vrlo dobra i za one u domaćem vlasništvu sugeriraju najave na Zagrebačkoj burzi. Koprivnička prehrambena kompanija Podravka, u podijeljenom vlasništvu mirovinskih fondova i države, najavila je 13 kuna dividende po dionici, 4 kune više nego lani. Podravka je lani imala neto dobit od 309,2 milijuna kuna, četvrtinu više nego 2020., a pohvalili su se rastom prihoda od prodaje u oba strateška segmenta, prehrane i farmacije. Prema kalendaru, dioničari Podravke dividendu mogu očekivati 12. kolovoza.

Iznimne rezultate lani je imala i Ina zahvaljujući oporavku cijena nafte pa će naftna kompanija, u kojoj se često preko nišana gledaju država i mađarski Mol, iz ostvarenih 1,27 milijardi kuna profita isplatiti 980 milijuna kuna dividende, odnosno 98 kuna po dionici za što je Nadzorni odbor već dao zeleno svjetlo.

Najzvučnija korporativna imena, čije vrijednosnice čine okosnicu ‘blue chip’ indeksa CROBEX 10, redom bilježe poboljšavanje rezulata poslovanja u prošloj godini. Adris grupa objavila je rast prihoda od turističkog dijela poslovanja na 78 posto rekordnog rezultata iz 2019., dok su prihodi Cromarisa i Croatia osiguranja rasli dvoznamenkasto uz neto rezultat od 403 milijuna kuna.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Arena Hospitality group skupštinu održava krajem svibnja uz najavu da “nakon vrlo uspješnog poslovanja u 2021., namjera je društva nastaviti isplatu dividende čim bude izvedivo”. Podsjetimo, turistička tvrtka nije smjela isplaćivati dividendu u 2021. Budući da je koristila potporne mjere države u pandemiji.

Atlantic grupa imala je 345,9 milijuna kuna profita, te EBITDA 724,4 milijuna kuna i rast prihoda unatoč pandemiji i poremećajima u globalnim dobavnim lancima. Iako odluke o dividendi još nema, Atlantic je u rujnu izmijenio dividendnu politiku “u namjeri da odrazi realniji postotak isplate dividende u odnosu na ukupnu konsolidiranu dobit”, s 25 na 45 posto. Dobre rezultate objavili su Atlantic plovidba koja je 2021. Završila s 447,7 milijuna kuna neto dobiti, kao i Ericsson Nikola Tesla koji je vlasniku zaradio 177,3 milijuna kuna nakon oporezivanja. Končar grupacija, na čelu s Gordanom Kolakom, na burzi je objavila neto dobit od 211,2 milijuna kuna dobiti, 65 posto više nego u 2020. kojoj, podsjetimo, zbog pandemije nije isplaćivala dividendu. Ni turistička kompanija Valamar Riviera zadnje dvije godine nije nagrađivala dioničare s obzirom na činjenicu da je utjecaj Covida 19 na poslovanje najočitiji bio u turizmu. Pod prošlu godinu Valamar je podvukao crtu pod 108,7 milijuna kuna neto dobiti, no pitanje dividende zasad ostaje otvoreno.