Tijekom 2007. godine Pireus banka je s dvije dokapitalizacije povećala ukupni kapital za 88,5 milijuna eura, a sa završenom dokapitalizacijom u veljači sredstva su povećana za još 25 milijuna eura tako da je ukupni kapital narastao na 113,4 milijuna eura. S novim sredstvima banka će broj podružnica u Srbiji povećati sa sadašnji 45 na 49, a njezin je plan da do 2010. godine njihov broj poveća na 90. Pireus banka nije jedina koja se širi na srpsko financijsko tržište. Uskoro se očekuje dolazak Moskovske banke koja je od središnje banke dobila dozvolu za osnivanje banke s vlastitim kapitalom. To znači da je konačno odustala od preuzimanja domaće Agrobanke. Prema izjavama predstavnika Moskovske banke, njezina djelatnost u Srbiji bit će usmjerena na servisiranje robne razmjene između Srbije i Rusije.

Servisiranje tvrtki
Prošloga tjedna vladina delegacija što ju je predvodio Predrag Bubalo, ministar trgovine, potpisala je u Moskvi protokol kojim se predviđa proširenje trgovačke suradnje koja ima za cilj smanjiti robni deficit, što ga Srbija ima s Rusijom. Godišnji srpski vanjskotrgovački deficit s Rusijom iznosi više od dvije milijarde dolara. Zbog uvoza nafte i plina vrijednost srpskog uvoza iznosi 2,4 milijarde dolara, a izvoz skromnih 300 milijuna dolara. Protokolom je predviđeno da se omogući izvoz srpske robe pod povoljnijim uvjetima. Na povećani izvoz računaju Ikarbus s izvozom niskopodnih autobusa, Simpo s namještajem, Tigar te prehrambena industrija i poljoprivreda. Moskovska banka odlučila je doći na srpsko tržište u trenutku kada je najavljen dolazak ruskih tvrtki, poput Gazproma i Gazpromnjefta. Prvi će zajedno sa Srbijagasom graditi plinovod, a drugi će preuzeti većinsko vlasništvo u naftnoj industriji. Na srpskom financijskom tržištu dominiraju banke koje posluju s inozemnim kapitalom, ali prema domaćim propisima. Mirko Cvetković, ministar financija, najavio je prodaju još tri banke u kojima država ima većinsko vlasništvo. To su Privredna banka Pančevo, Credy banka i Srpska banka.

NBS uvodi restrikcije
Radovan Jelašić je, guverner NBS-a, nakon cjelodnevne otvorene telefonske linije s građanima zaključio kako se njihovo nezadovoljstvo u 80 posto slučajeva odnosi na poslovanje banaka, osiguravajućih kuća, kompanija koje se bave leasingom te dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Građanima smeta duga procedura pri odobravanju kredita te njezina kompliciranost. Riječ je o otplati, valutnoj klauzuli (vezane za euro ili švicarski franak) i tečaju, osobito na povećanu razliku između kupovnog i prodajnog, što je posljedica pada vrijednosti dinara koji je pak u ovoj godini u odnosu na euro izgubio 5,1 posto vrijednosti. Informativnom uredu, što je osnovan u listopadu 2005. godine, dosad se obratilo više od 50.000 građana. Guverner je najavio moguće daljnje zaoštravanje monetarne politike ako nedavno povećanje referentne kamatne stope sa 10,75, na 11,5 posto ne poluči očekivane rezultate u obuzdavanju inflacije. Glavni cilj NBS-a je očuvati stabilnost cijena. Rast inflacije u 2008. projiciran je na šest posto, ali poskupljenja prijete probijanjem tog okvira. NBS apelira na financijsku vlast da obuzda potrošnju.

Erste u Srbiji kreditira poduzetnike

Erste banka počela je odobravati dugoročne kredite za refinanciranje namijenjene poduzetnicima i malim i srednjim poduzećima. Kako se navodi u priopćenju, krediti se odobravaju bez naknade, maksimalan iznos kredita je sto tisuća eura u dinarskoj protuvrijednosti, po kamatnoj stopi od 8,5 posto godišnje, a rok otplate je do deset godina. Namjena tih kredita je zatvaranje dugoročnih obveza po kreditima odobrenim kod drugih banaka, a prema inicijalnoj namjeni. Klijenti mogu birati između polugodišnjeg, šestomjesečnog, tromjesečnog ili mjesečnog načina vraćanja. Kredit se može odobriti bez pologa ako podnositelj zahtjeva osigura dokaz da je prilikom odobrenja inicijalnog kredita položio polog ili ako je glavnica otplaćena u minimalno 20 posto. Osim Erste i UniCredit je uveo novosti u svojoj ponudi, te je počeo nuditi stambene kredite u eurima i francima.