Domaći financijski sustav suočio se u kratko vrijeme s brojnim izazovima. Uz pandemiju koronavirusa koja je uzdrmala globalna, pa time i domaće tržište kapitala, Zagreb je pogodio i potres i tako dodatno zakomplicirao situaciju, posebno za osiguravajuća društva.

Međutim, nakon počćetnog šoka, većih problema ne bi trebalo biti. Tržište obveznica – važno za mirovinske fondove i osiguravajuća društva – stabilizirano je intervencijom regulatora, a visoka kapitaliziranost osiguravatelja znači da njihovo poslovanje neće biti ugroženo.

Ipak, s obzirom na to da će pandemija, odnosno njome uzrokovana recesija, negativno utjecati na sve aspekte poslovanja društava za osiguranje, potrebno je pomno nadzirati trenutna kretanja, ističe Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Hanfa je zabranila isplatu dividendi osiguravajućim društvima i naložila zadržavanje dobiti. Ima li Hanfa procjenu s kolikim će se odštetama suočiti osiguravatelji zbog potresa i koliko bi očekivani pad BDP-a mogao utjecati na njihovo poslovanje?

Naglo usporavanje gospodarske aktivnosti, kao i smanjenje ukupne potrošnje, uvelike će utjecati na rast društava za osiguranje, ponajprije u pogledu smanjenja premije i to posebice kroz pad novougovorene premije društava koja se bave životnim osiguranjima, a koja je u 2019. činila 15 posto ukupne premije tržišta. Na to će, uz smanjenje primanja klijenata, utjecati i otežano sklapanje predmetnih ugovora u okružju ograničenog kretanja te smanjenje broja ugovorenih kredita u bankama. Trenutno okružje povišene volatilnosti na financijskim tržištima odraziti će se i na vrijednost ulaganja društava za osiguranje, pri čemu taj utjecaj prvenstveno ovisiti o kretanjima na tržištu državnih obveznica budući da je to dominantan oblik ulaganja domaćih društava. Potencijalno povećanje zahtjeva za prijevremenim raskidom ugovora uzrokovano nemogućnošću klijenata da podmiruju dospjele premije, moglo bi staviti dodatan pritisak na profitabilnost društava, ali i na njihovu likvidnost. S obzirom na neizvjesnost vezanu uz trajanje pandemije i jačinu njenih učinaka, bitno je da društva za osiguranje poduzimaju sve moguće mjere kako bi zaštitila svoj kapitalni položaj i ostala u mogućnosti ispunjavati sve svoje obveze prema klijentima. U tu svrhu je i donesena odluka o zabrani isplati dividendi društvima za osiguranje. Promatrano po udjelu u zaračunatoj premiji, „osiguranje rizika potresa“ ugovoreno je s iznosom od 85 milijuna kuna što je manje od 1,1 posto ukupno zaračunate bruto premije neživotnih osiguranja u 2019. godini. „Osiguranje financijskih gubitaka od potresa“ još je u manjoj mjeri zastupljeno u neživotnoj premiji osiguratelja. Iako premija za rizik potresa nije značajna, štete po tim rizicima mogu biti iznimno visoke te većina osiguratelja koji nude takva osiguranja prenosi dio rizika na reosiguranje. Zbog dobre kapitaliziranosti osiguratelja ne očekujemo da bi štete za osiguranje potresa dovele do situacije financijske ili ugrožene solventnosti osiguratelja.

Ulaganja domaćih osiguravatelja karakterizira značajno veća izloženost nekretninama od konkurenata u Europi. Jesu li ta ulaganja ugrožena posljedicama potresa te mogućim padom vrijednosti uslijed očekivane recesije?

Vrijednost nekretnina ovisit će o jačini i duljini očekivane recesije, što s današnjeg stajališta ne možemo sa sigurnošću predvidjeti, s obzirom na neizvjesnost oko trajanja pandemije i pitanja koliko će dalekosežne i duboke biti njene posljedice. Ukoliko će očekivana recesija imati tzv. V oblik, odnosno ako će nakon naglog pada uslijediti i brz oporavak, ne bi trebalo doći do značajnih promjena u cijenama nekretnina, već samo do korekcija u uobičajenim godišnjim rasponima. U slučaju da trajanje pandemije bude prolongirano, a samim time i njene posljedice dugoročnije i opsežnije, to bi vjerojatno dovelo do izraženijeg pada vrijednosti nekretnina. Pad vrijednosti nekretnina sam za sebe, pa čak i drastičan, prema Hanfinim prijašnjim analizama, ne bi trebao ugroziti kapitaliziranost društava za osiguranje, budući da su društva za osiguranje ipak komparativno znatno manje izložena tržištu nekretnina od banaka (izloženost nekretninama je činila oko 10 posto ukupne imovine osiguratelja na kraju 2019.) i činjenicu da su trenutno visoko kapitalizirana. No s obzirom na to da će pandemija, odnosno njome uzrokovana recesija, negativno utjecati na sve aspekte poslovanja društava za osiguranje, potrebno je pomno nadzirati trenutna kretanja, kako bismo na vrijeme mogli poduzeti odgovarajuće mjere za održavanje stabilnosti sektora osiguranja, i cijelog financijskog sustava.

Osim odluke o zadržavanju dobiti, od važnijih mjera Hanfa je do sada donijela i odluke o oslobađanju izdavatelja od plaćanja naknade te toleriranje kašnjenja objave financijskih izvješća. Jesu li sve donešene mjere dostatne da osiguraju stabilnost financijskog tržišta i olakšaju mu poslovanje te razmatrate li još neke mjere?

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Oslobodili smo izdavatelje naknade za 2020. godinu čime smo tvrtkama na burzi uštedjeli oko 4 milijuna kuna ove godine. To čini oko 10 posto proračuna Hanfe, pa će biti potrebno napraviti određene uštede u poslovanju. Hanfa je krajem ožujka uputila sve izdavatelje koji, usprkos svojim naporima, neće biti u mogućnosti u zakonom propisanom roku objaviti svoje revidirane godišnje izvještaje za 2019. te izvještaje za prvo i drugo tromjesečje 2020. da su o kašnjenju i razlozima kašnjenja dužni odmah obavijestiti Hanfu i javnost. Svaki slučaj kašnjenja mora biti obrazložen i opravdan. Sve ovo u skladu je s Javnom objavom Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržište kapitala. Uzimajući u obzir informacije koje je Hanfa do sada prikupila od izdavatelja, u okviru provođenja posrednog nadzora, ne očekujemo značajan broj odgoda.

S obzirom na trenutno stanje na domaćem i stranom financijskom tržištu, moguće je da obvezni mirovinski fondovi ove godine zabilježe negativni prinos. Kako ocjenjujete njihovo upravljanje portfeljem u ovim okolnostima?

Domaće tržište mirovinskih fondova od početka mirovinske reforme bilježi stabilne i konkurentne prinose, pri čemu prosječni godišnji prinosi od početka rada kod sve tri kategorije obveznih mirovinskih fondova premašuju pet posto. S tom razinom povrata postiže se udvostručenje uložene vrijednosti svakih 14 godina, a kada se to spoji s činjenicom da su mirovinski fondovi dugoročni investitori s ulagačkim horizontom od 30 do 40 godina, razvidno je da će trenutne negativne okolnosti imati relativno blag utjecaj na konačnu vrijednost sredstava ulagatelja. Potrebno je naglasiti činjenicu da je povećanje prinosa na euroobveznice nastupilo zbog povećane nesigurnosti investitora oko peformansi javnih financija koje će se u trenutnim okolnostima naći pod pritiskom s prihodovne i rashodovne strane, što će pak rezultirati novim zaduživanjem i potencijalno kratkoročno odgoditi ulazak Hrvatske u tečajni mehanizam, tzv. ERM II. Suočene sa visokim javnim deficitima i pogoršanjem prospekata javnih financija nalaze se gotovo sve zemlje te će na dugoročnu cijenu domaćih državnih obveznica utjecati relativne financijske performanse opće države u odnosu na „konkurente“. Kako bi se u kratkom roku prebrodila volatilnost na tržištima i s ciljem podupiranja stabilnosti tržišta državnih obveznica, osim mjere otkupa državnih obveznica donesene od strane HNB-a, Hanfa je inicirala osnivanje Fonda za stabilnost s ciljem pružanja dodatne likvidnosti na obvezničkom tržištu Republike Hrvatske i zaštite vrijednosti državnih obveznica u portfeljima mirovinskih fondova. U konačnici treba ponoviti da su mirovinski fondovi dugoročni ulagači i očekuje se da utjecaj tržišnih šokova, poput trenutnog, tijekom vremena investiranja bude neutraliziran kada se tržište oporavi.

Većina imovine obveznih mirovinskih fondova uložena je u domaće državne obveznice. Koliko je taj dio portfelja stabilan s obzirom na recentno povećanje prinosa na hrvatske euroobveznice?

Imovina je uložena u skladu sa zakonskim odredbama, pa tako i kada je riječ o domaćim državnim obveznicama. Zasad su najbolje prošli fondovi kategorije C za koje je zakon predvidio, u svrhu zaštite njihovih članova pred umirovljenjem, da ne smiju imati izloženost dioničkim tržištima, već su gotovo u potpunosti izloženi obvezničkom tržištu. Već je to određeni pokazatelj da ni kratkoročno obveznički portfelj zasad nije pretrpio značajnije gubitke. Njihovi gubici se prema posljednjim podacima kreću do nešto više od dva posto vrijednosti imovine. Unatoč određenim kratkoročnim gubicima koji se mogu pojaviti zbog povećanja prinosa na hrvatske euroobveznice, važno je napomenuti da mirovinski fondovi imaju na raspolaganju i nekoliko instrumenata koji im mogu pomoći u očuvanju vrijednosti obvezničkog dijela portfelja.

Nedavno ste izjavili da bi mirovinski fondovi trebali preuzeti poduzeća u državnom vlasništvu i tako pomoći u smanjivanju javnog duga. Smatrate li da bi mirovinski fondovi bili zainteresirani za takva ulaganja s obzirom na stanje takvih poduzeća i njihovo korporativno upravljanje te činjenicu da je mirovinskim fondovima zabranjeno članstvo u Nadzornim odborima?

Mirovinski fondovi prilikom provođenja svakog ulaganja, pa tako i prilikom eventualnih ulaganja u poduzeća u državnom vlasništvu, moraju proći strogi interni postupak provjere ulaganja i to s pravnog aspekta, makroekonomskog aspekta, s aspekta upravljanja rizicima, vrednovanja ulaganja, administrativnih pitanja i izvještavanja. Također, za svako ulaganje se u odnosu na rizik koje ono nosi očekuje i određeni, adekvatan prinos. Svako ulaganje koje zadovoljava te kriterije je potencijalno ulaganje mirovinskih fondova.

Iz otvorenih investicijskih fondova od 21. veljače do 24. ožujka povučeno je 7,8 milijardi kuna. Mogu li manja društva za upravljanje fondovima „preživjeti“ ovakav pad imovine te očekujete li novi val konsolidacije među društvima?

Trend konsolidacije započeo je i prije ove krize te smo od manjih društava bili dobili određene najave o preuzimanju portfelja, eventualnim pripajanjima i sl. Mi smo svjesni zahtjevne regulative i koliko god je to moguće nastojimo olakšati poziciju naše fondovske industrije, putem sudjelovanja u raznim odborima ESMA-e u kojima se izravno kreira regulativa, kao i u dijelu koji se odnosi na naše ovlasti. Ako gledamo podatke na razini svih UCITS-a za od 21. veljače do 24. ožujka, smanjenje obračunske jedinice prvenstveno je uzrokovano povlačenjem sredstava i to preko 86 posto, dok se 14 posto odnosi na promjenu vrijednosti imovine u koju se ulaže.

Trgovanje na Zagrebačkoj burzi tijekom veljače i ožujka karakterizirali su iznadprosječni prometi. Bilježe li investicijska društva povećani obujam trgovanja svojih klijenata i na stranim tržištima i o kolikom se povećanju radi?

Podatke koji pokazuju obujam poslovanja klijenata domaćih investicijskih društava na stranim tržištima, a koje zaprimamo putem nadzornih izvještaja, tek trebamo dobiti za prvi kvartal 2020. Budući da se radi o trgovanju na inozemnim tržištima nad kojima Hanfa nije nadležna podatke dobivamo isključivo od investicijskih društava i to s vremenskim odmakom. Neovisno o tome, za očekivati je i da su domaći klijenti koji su do sada bili aktivni na stranim tržištima putem domaćih brokera bili nešto aktivniji u zadnjih mjesec dana, a nastavno na specifične tržišne uvjete na svim inozemnim tržištima.

Je li Hanfa uoči službene potvrde prvog oboljelog od COVID-19 u Hrvatskoj zamijetila sumnjive transakcije koje bi se mogle ocijeniti trgovanjem na temelju povlaštenih informacija?

Hanfa kontinuirano prati i nadzire trgovanje na Zagrebačkoj burzi, a što uključuje i provjeru postojanja eventualne sumnje u trgovanje na temelju povlaštenih informacija. Mi to sustavno činimo i tijekom ovih izvanrednih okolnosti te ćemo, ukoliko se pojave takvi slučajevi, sustavno i reagirati.

Kako se Hanfa organizacijski prilagodila mjerama za suzbijanje pandemije koronavirusa?

Od samog početka pojave koronavirusa u Hrvatskoj Hanfa je započela s mjerama prilagodbe i uputama o postupanju te postupnim uvođenjem rada od kuće. U skladu s razvojem situacije, osobito nakon zatvaranja vrtića, škola i fakulteta, donijeli smo odluku o upućivanju većeg dijela zaposlenika na rad od kuće. Radnici su opremljeni prijenosnim računalima, mobilnim telefonima i drugom opremom za rad na daljinu, te je osigurana informatička povezanost sa središnjim sustavom i povezanost radnika međusobno te redovita komunikacija. Također, a kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri smanjio fizički kontakt, Hanfa je uputila sve pravne i fizičke osobe da pismena dostavljaju elektroničkom poštom. Zahvaljujući činjenici da Hanfa zapošljava visokokvalitetne stručnjake u čiji se razvoj kontinuirano ulaže, osigurali smo kontinuitet poslovanja, te promičemo i čuvamo stabilnost nebankarskog financijskog sustava i nadziremo zakonitost poslovanja subjekata nadzora.

Na Agenciju se odrazio i potres koji je pogodio Zagreb. Kolika su oštećenja na zgradi u kojoj je sjedište Agencije, imate li procjenu troškova sanacije te razmatrate li selibu na drugu lokaciju?

Potres je oštetio zgradu u kojoj je sjedište Hanfe, s obzirom da se radi o zgradi starije gradnje u centru Zagreba, no sama statika prema nalazima statičara nije narušena. U razdoblju izvida štete Pisarnica je privremeno bila izmještena na lokaciju u Miramarskoj 28, a ostali zaposlenici radili su od kuće. Zgrada je očišćena i osigurani su neophodni uvjeti za rad, stoga Hanfa ne razmatra selidbu na drugu lokaciju.