Prve velike otplate obvezničkog duga u ovoj godini Hrvatsku čekaju tek u ožujku, ali pripreme za operacije refinanciranja već su u tijeku. U Ministarstvu financija odradili su pozive investicijskim bankarima u vezi s aranžiranjem novih međunarodnih obveznica, a sam izlazak na tržište predviđaju, kako doznajemo, nakon idućeg sastanka Europske središnje banke.

Nova sjednica Upravnog vijeća ESB-a slijedi idući četvrtak, a tržišta uglavnom očekuju da će ona donijeti još jedan korak spuštanja ključnih kamatnih stopa, za dodatnih 0,25 postotnih bodova. Doduše, nakon što je ESB od lanjskog lipnja četiri puta smanjivao stope, neki guverneri oprezni su u pogledu daljnjeg smanjenja kamatnih stopa.

Austrijski guverner Robert Holzmann tako je izjavio da siječanjsko smanjenje za njega “uopće nije gotova stvar”, a i šef Bundesbanka Joachim Nagel istaknuo je kako ECB treba izbjegavati žurbu s daljnjim popuštanjima s obzirom na i dalje povišenu inflaciju (ponajprije usluga) i značajne ekonomske neizvjesnosti.

Kako bilo, tržišni prinosi trenutno su u blagom padu nakon što su nekoliko tjedana prije bili u znaku rasta. Aktualni pad objašnjava se, uz ostalo, time što je američki predsjednik Donald Trump u vezi s carinama ipak nije odmah krenuo s odlukama već je samo signalizirao planove za uvođenje tih tarifa (npr. za Kanadu i Meksiko, od veljače).

U svakom slučaju, zasad prevladavaju očekivanja da će ESB idući tjedan nastaviti svoj ciklus popuštanja. U kontekstu tržišta duga to načelno znači manje prinose, odnosno nešto nižu cijenu zaduživanja.

Povoljnija cijena duga
Trenutno se prinosi na 10-godišnji dug Hrvatske kreću oko 3,1 posto, što je u odnosu na njemački usporedive ročnosti, koji se početkom ovog tjedna spustio ispod 2,5 posto, oko 0,6 postotnih bodova više. Međutim, traženi prinosi u slučaju Hrvatske već neko vrijeme su niži nego oni za 10-godišnje obveznice Italije, Francuske, Španjolske, Češke, Grčke i još nekih članica eurozone.

Razina tržišnih prinosa je i svojevrsni orijentir za novo izdanje, iako se pri zaduživanju obično podrazumijeva i nešto premije u odnosu na sekundarno tržište. Zasad, k tome, još nije čvrsto definirano na koji će rok biti novo izdanje obveznica, ali u financijskim krugovima tvrdi se da u Katančićevoj ciljaju na barem 10 deset godina, a moguće i nešto dulji rok. Isto tako, tek uoči samog izdanja odredit će se i njegova veličina.

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Ipak, budući da u prvoj polovici ožujka na naplatu stižu tri obveznice ukupne vrijednosti četiri milijarde eura – od čega se 1,5 milijardi odnosi na euroobveznice iz 2015., oko 663 milijuna na kunske iz 2020. a 1,85 milijardi su preklanjske “narodne” – pretpostavlja se da bi ciljani iznos u prvom inozemnom zaduženju u ovoj godini mogao biti oko dvije milijarde.

Za mjesec dana i ‘narodne’
Za oko mjesec dana uslijedit će novo domaće izdanje koje će se ponuditi i građanima. U dospijevajućoj “narodnoj” obveznici oni su sudjelovali s više od 1,3 milijarde eura i izgledno je da će se dio njih odlučiti za reinvestiranje jer će prinosi na njih (premda niži nego na postojeće) i dalje biti bolji od kamata na bankovna oročenja.

Inače, očekivanja u pogledu kamatnih stopa ESB-a za 2025. blago su smanjena u odnosu na donedavna; s četiri-pet koraka smanjenja, sad se klađenja vrte oko tri-četiri. To se umnogome povezuje s naznakama manje rezova od strane američkog Feda.

U vezi s očekivanjima daljnje politike ESB-a guverner Hrvatske narodne banke i ujedno član Upravnog vijeća ESB-a Boris Vujčić rekao je ovih dana na jednom webinaru kako se ona čine razumnima, kao i da su rizici vezani uz izglede inflacije (a procjene su da bi se s 2,4 posto do sredine godine mogla svesti na dva) trenutno uglavnom uravnoteženi. Ipak, dodao je i da ESB, već uobičajeno, svoje odluke donosi na temelju pristižućih podataka.