PDV ili porez na dodanu vrijednost je suvremeni oblik oporezivanja potrošnje. Njegovo širenje započelo je šezdesetih godina 20. stoljeća. Prvo ga je uvela Francuska 1958. godine, a onda i Finska 1964. godine.Ubrzo se proširio i na ostale zemlje Europske unije. Zanimljivo je da ga od razvijenih zemalja nemaju Australija i SAD. Porez na dodanu vrijednost u Hrvatskoj uveden je 1. siječnja 1998. godine po stopi od 22%. Hrvatska je bila prva zemlja u regiji koja je uvela PDV u svoj porezni sustav. Od 1. kolovoza 2009. godine u Hrvatskoj se prelazi sa dotadašnjih 22% na povišenu stopu od 23%. Pored te stope, na snazi je i stopa od 0% i 10%.

Kriterij za ulazak
Osnovni kriterij za ulazak u registar obveznika PDV-a jest visina ostvarenog prometa u jednoj godini koja mora biti veća od 85.000 kuna. Porezni obveznik je fizička ili pravna osoba koja duguje državi porez na temelju izdanih računa za obavljene isporuke dobara i usluga. Predmet oporezivanja su sve isporuke dobara i usluga koje su predmet poduzetnikove djelatnosti, uvoz dobara iz inozemstva i vlastita potrošnja. Porezna osnovica je vrijednost naknade za isporučena dobra ili obavljenu uslugu po tržišnoj cijeni. Djelatnosti oslobođene plaćanja PDV-a: djelatnosti doktora medicine, stomatologije, medicinskih sestara, fizioterapeuta, psihologa, zubnih tehničara; usluge i isporuke dobara povezane sa socijalnom skrbi,; zaštitom djece i mladeži; usluge i isporuke dobara predškolskih, osnovnih, srednjih i visokoškolskih ustanova; usluge u kulturi; te usluge koje obavljaju neprofitne organizacije.Osim navedenih oslobođenja, plaćanja PDV-a oslobođene su i sljedeće isporuke: bankarske usluge, usluge osiguranja i reosiguranja uključujući povezane usluge što ih obavljaju posrednici i zastupnici u osiguranju, poslovi investicijskih fondova, najam stambenih prostorija, te promet zlatnih poluga koje obavlja HNB.

Nulta stopa
Navedene isporuke oslobođene su PDV-a s napomenom da ne mogu koristiti pravo priznavanja pretporeza. Ako poduzetnici, osim gore navedenih isporuka dobara i usluga, obavljaju neke druge isporuke oporezive PDV-om, obveznici su PDV-a za te isporuke uz pravo na odbitak pretporeza samo za te oporezive isporuke.Stopa od 0% plaća se na sve vrste kruha i mlijeka, knjige stručnog, kulturnog, znanstvenog i obrazovnog sadržaja, lijekove, proizvode koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo, ortopedska i druga pomagala, prikazivanje javnih filmova. Stopa od 10% primjenjuje se na usluge smještaja ili smještaj s doručkom, polupansiona ili punog pansiona, te na usluge agencijske provizije za naprijed navedene usluge, novine i časopise koji izlaze dnevno i periodično osim na one koji u cijelosti ili uglavnom sadrže oglase ili služe oglašavanju. Pretporez je iznos PDV-a koji su na računima za nabavljena dobra i usluge različiti dobavljači zaračunali obvezniku poreza na dodanu vrijednost. Korištenje prava na pretporez izravno utječe na iznos porezne obveze obveznika PDV-a. U ovom zatvorenom krugu poreza na dodanu vrijednost, svaki obveznik PDV-a u trenutku prodaje dobara i usluga svojim kupcima zaračunava porez na dodanu vrijednost i naplaćuje ga, ali ga ne obračunava kao svoj prihod, nego kao prihod države, te ga samo u ime i za račun države naplaćuje na tržištu i doznačuje na propisani uplatni račun. Iznos porezne obveze u svakom se obračunskom razdoblju utvrđuje kao razlika između iznosa PDV-a koji je porezni obveznik zaračunao kupcima dobara i usluga te svote pretporeza koji su njemu zaračunali njegovi dobavljači.

Računi i obveze
U pojedinom obračunskom razdoblju iznos pretporeza može biti veći od porezne obveze. Ako je iznos pretporeza veći od porezne obveze, obveznik može od države zatražiti povrat tog iznosa ili ga koristiti kao porezni kredit za plaćanje u sljedećim obračunskim razdobljima. Porezni obveznik je dužan ispostaviti račun za isporučena dobra ili obavljene usluge te na računu iskazati porez na dodanu vrijednost. Ako se isporučuju dobra ili obavljaju usluge koje su oslobođene od plaćanja poreza na dodanu vrijednost na računu treba navesti da porez na dodanu vrijednost nije zaračunan. Obveznici poreza na dobit ispostavljaju R1 račune. Obveza plaćanja PDV-a nastaje u obračunskom razdoblju izdavanja računa, a pretporez po R1 računu priznaje se po primitku računa. Obveznici poreza na dohodak ispostavljaju R2 račune. Obveza plaćanja PDV-a, kao i priznavanje iskazanog pretporeza na primljenom R2 računu nastaje u obračunskom razdoblju kad je R2 račun plaćen. Zakon i Pravilnik o PDV-u propisuju određene evidencije radi praćenja i obračuna PDV-a, tako da je propisano vođenje knjiga ulaznih računa, knjiga izlaznih računa, knjiga danih predujmova, knjiga primljenih predujmova kao i izrada i predaja porezne prijave u obliku PDV-obrasca.