Zemlje srednje i istočne Europe su “vjerojatno već progutale” većinu gospodarskih udara izazvanih ratom u Ukrajini, ustvrdio je nedavno Bečki institut za međunarodne ekonomske studije (WIIW) uz očekivanje da će se donekle povećati rast u regiji, a do kraja godine donekle obuzdati i inflacija.

No, Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka bit će prisiljene na teške odluke u 2023. zbog globalnih i regionalnih neizvjesnosti, piše Deutsche Welle. Središnje banke tih zemalja ponadale su se početkom 2023. da inflacija jenjava i kako se nešto može opet činiti eskontnim stopama.

No, za njih je još važnije kako se partneri iz zapadne EU nose s porastom cijena i visokim kamatama jer oko 80 posto svoje vanjske trgovine one čine s ostatkom EU-a, pa vrijedi pravilo – kad Njemačka (i druge velike članice kihnu), one liježu u krevet od upale pluća.

Udaru još nije kraj
Stoga britanska savjetnička tvrtka Capital Economics procjenjuje kako inflaciji – i poskupljenjima u tim zemljama još nije došao kraj: ona će sa sadašnjih oko 15 posto porasti na oko 20% u drugom i trećem kvartalu godine prije nego što bi mogla početi padati.

Veliko je pitanje kako će vlade i središnje banke tih zemalja uspjeti balansirati između izbjegavanja recesije i poticanja rasta s jedne, te izbjegavanja inflacije, s druge strane. Svaka među njima, ima specifične probleme.

Poljska je lani rasla 4,9 posto, za mnoge stručnjake odlično u usporedbi sa zapadnom Europom. Procjene za 2023. su skromnije; nizozemska banka ING procjenjuje tek 1 posto, a Međunarodni monetarni fond jedva 0,3 posto.

Slabije perspektive rasta posljedica su usporavanje eurozone i pada domaće potrošnje zbog inflacije. Capital Economics ističe da “izgleda da se poljsko gospodarstvo drži mnogo bolje” nego mađarsko i češko, no da će inflacija, visina kamatnih stopa i manja globalna potražnja vjerojatno ograničavati rast.

Poljska se od prošle veljače uglavnom uspjela osloboditi od ruskog plina i nafte, ali svjetska cijena energenata ostaje ključno pitanje koje ovisi o zbivanjima u Ukrajini i pandemiji u Kini, piše DW. Prazninu u poljskom proračunu ostavit će odluka EU o zamrzavanju potpora zbog pravosudne reforme koja će se popuniti pozajmicama ili većim porezima, kontroverznim potezom uoči izbora.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ključna će biti monetarna politika pred kojom je teška dilema – inflacija ili rast. Češka je lani i formalno ušla u recesiju, a središnja banka prognozira tek 2,2 posto rasta.

Inflacija je krajem godine premašila 16 posto, a unatoč najavi vlade o ograničenju cijena energenata, obuzdavanje inflacije se očekuje tek iduće godine. Tamošnja središnja banka inflaciju pravda cijenama hrane i energenata, posebno velikom ovisnošću o ruskim energentima.

Između dvije vatre
U isto vrijeme, Mađarska je lanjski rast mogla zahvaliti domaćoj potrošnji i niskoj nezaposlenosti, no stručnjaci procjenjuju da će BDP bitno usporiti, ING banka računa tek s 0,7 posto. Problemi s energentima zbog strukturnih problema, koje otežava rat u Ukrajini, pogurali su posljednje brojke o inflaciji na 24,5 posto. Rast cijena ostat će visok cijelu 2023., prema ING-u 18,5 posto.

Slovačka je “između dvije vatre”; trpjela je gubitke od početka rata, no treći kvartal popravio je sliku. EK predviđa 0,5 posto rasta, iako je tamošnja središnja banka nešto optimističnija s jedan posto.

Kao članica eurozone Slovačka ima bitno manje instrumenata protiv inflacije pa se očekuje inflacija od 13,9 posto. Slovačkoj je, kao i ostalima, najveći izazov naći ravnotežu između poticaja rasta i obuzdavanja inflacije. Za razmjerno malenu zemlju između bogatih susjeda na zapadu i žestokog rata na istoku, za to će joj trebati mnogo izdržljivosti i snalažljivosti, zaključuje DW.