Iako dolar i dalje pada, a i njegova je perspektiva krajnje neizvjesna, Rusija će unatoč tim činjenicama 45 posto svojih golemih deviznih rezervi i dalje čuvati u američkoj valuti. Preostalih 45 posto od ukupno 600 milijardi deviznih rezervi Rusija će, kao i do sada, držati u eurima, a 10 posto u britanskim funtama. Potvrdio je to ruski vicepremijer i ministar financija Aleksej Kudrin nakon što su pojedini moskovski listovi objavili seriju članaka u kojima se tvrdilo da Rusija u svojim deviznim rezervama smanjuje udjel dolarskih aktiva. “Mi apsolutno pravilno, konzervativno razmještamo naše rezerve.

Ulaganja u SAD
Uostalom, udio ruskih investicija u dolarskim aktivama bitno je manji od udjela koji imaju Kina i Japan, a to su dvije zemlje koje jedino imaju veće devizne rezerve od Rusije. Stoga ne vidim razlog zbog kojeg bismo mijenjali politiku po kojoj otprilike 45 posto rezervi držimo u dolarskim aktivama, 45 posto u vrijednosnim papirima nominiranim u eurima i deset posto u britanskim funtama. Međutim, nećemo javno i unaprijed govoriti kada i u kakve ćemo aktive ulagati sredstva iz fondova državnih rezervi”, izjavio je Kudrin kako bi zaustavio bujici medijskih špekulacija da je Rusija uzela kurs izbjegavanja dolara i vraćanja svojeg novca uloženog u Americi. Povod za te medijske spekulacije bila je odluka kojom je Centralna banka Rusije potkraj prošlog mjeseca prepolovila udjel obveznica kod američkih hipotekarnih agencija Fannie Mae i Freddie Mac kupljenih iz portfelja ruskih zlatnovalutnih rezervi. Tu činjenicu javno je potvrdio prvi zamjenik predsjednika Centralne banke Aleksej Uljukajev, ali je istovremeno upozorio da se njegova banka na tu odluku odlučila isključivo iz poslovnih razloga. Naime, u korporativnim obligacijama američkih hipotekarnih kompanija ruska je Centralna banka početkom godine držala 100 milijardi USD, a od tog iznosa najviše u Fannie Mae (Federal National Mortgage Association) i Freddie Mac (Federal Home Loan Mortgage Corp.) koje su najteže stradale u hipotekarnoj krizi koja i dalje potresa Ameriku. Štoviše, u prvi šest mjeseci ove godine dionice Freddie Mac pale su najviše, čak za 70, a Fannie Mae za 60 posto, i na taj su se način te dvije kompanije našle na rubu bankrota. “U takvoj situaciji riješiti se takvih obligacija bio je jedini pravilni potez i mi smo to učinili”, objasnio je ruskoj javnosti Uljukajev, dodajući da Rusija nije prodala te obligacije, nego da je čekala da tim kratkoročnim vrijednosnim papirima istekne rok kako bi izbjegla gubitak, odnosno da se isplatom “ugase” jer u tom slučaju ne prate sudbinu posrnulih kompanija. Uljukajev je napomenuo kako ne isključuje mogućnost da rusko ministarstvo financija donese odluku da se povučenih 50 milijardi dolara iz Freddie Mac i Fannie Mae uloži u neke od fondova američkog ministarstva financija.

Međutim, bez obzira na izjave Kudrina i Uljukajeva, nema dvojbe da se u kremaljskom državnom vrhu sa zabrinutošću prati sudbina dolara i vodi rasprava treba li smnjiti kvotu američke valute u kojoj se čuva znatan dio deviznih rezervi a koje, prije svega zbog cijena nafte i plina, svakog tjedna porastu za po pet do sedam milijardi dolara. Dao je to do znanja direktor Uprave za međunarodne financijske odnose u ruskom ministarstvu financija Petar Kazakejevič izjavljujući prošli tjedan da se u ministarstvu raspravljalo, a zatim odustalo od ideje da se dio deviznih rezervu čuva u zlatu. Razmišljalo se i o jenu, ali su i japanske državne obligacije u jenima niskodohodovne. Napokon, da se ruski politički i financijski vrhovi intenzivno pripremaju za slučaj eventualno još veće američke ekonomske i financijske krize ili kraha dolara te da žele smanjiti svoju ekonomsku i financijsku ovisnost o sudbini američke valute, govore i njihovi najnoviji pregovori s Kinezima da umjesto dolara međusobnu robnu razmjenu, odnosno trgovinu započnu u nacionalnim valutama, odnosno u rubljama i juanima. O tome je i Putin za vrijeme dvodnevnog posjeta Pekingu u povodu svečanog otvaranja Olimpijskih igara razgovarao s kineskim predsjednikom Hu Jintaoom i premijerom Ven Jiabaom. Postignuta je načelna suglasnost da se sve pripremi kako bi kineske i ruske kompanije već iduće godine počele sklapati ugovore u rubljama, odnosno juanima. Pritom je istaknuto da će na taj način, odnosno trgovinom u nacionalnim valutama dvije strane uštjedjeti godišnje najmanje milijardu dolara.

Rast robne razmjene
Naime, ukupna godišnja rusko-kineska robna razmjena u stalnom je porastu. Lani je dosegla vrijednost od 48 milijardi dolara i dvije strane naplaćujući te ugovore i konvertirajući dolare u nacionalnu valutu gube velika sredstva. Uostalom, sličan je potez Moskva povukla i prije tri godine kada je počelo veliko kolebanje dolara. Bilo je to vrijeme kada je Rusija čak 80 posto svojih deviznih rezervi čuvala u dolarima. Tada je u Kremlju donesena odluka da se 45 posto deviznih rezervi čuva u eurima, a Rusija je u kratkom vremenu, umjesto u dolarima, počela s Njemačkom i ostalim vodećim europskim državama sklapati poslove i trgovati isključivo u eurima.