U budućnosti će kapitalno postupanje s hrvatskim državnim obveznicama denominiranim u eurima utjecati na sektor životnih osiguranja, pa treba pozorno pratiti utjecaj tih promjena, ocjena je Europske komisije u posljednjem izvješću o aktualnom ekonomsko-gospodarskom stanju u Hrvatskoj.

Posebna karakteristika društava za životna osiguranja u Hrvatskoj, ocjenjuje EK, visoka je izloženost državnim obveznicama denominiranima u eurima. Riječ je o čak 9,7 milijardi kuna, što je 34% ulaganja industrije osiguranja. Kako na ocjenu EK gledaju pojedina društva? Iz Erste osiguranja podsjećaju na to da osiguravatelji eurizacijom zapravo samo slijede tradiciju. Hrvatski su građani kroz povijest svoje financije mahom vezali uz stranu valutu, najprije njemačku marku, potom euro. Slijedeći afinitete klijenata i financijski sustav, razvili su proizvode, među njima i police životnog osiguranja, s valutnom klauzulom, odnosno ugovarane u eurima, a koje se plaćaju u kunama.

Da bi uskladili imovinu s valutom svojih obveza, osiguravatelji su pričuve životnih osiguranja u pravilu ulagali u državne obveznice RH denominirane u eurima. Regulativa Solventnost II, međutim, različito vrednuje državne obveznice u stranoj i lokalnoj valuti te se na hrvatskom tržištu postavlja pitanje državnih obveznica s valutnom klauzulom u eurima jer, ako se interpretiraju kao denominirane u stranoj valuti, osiguravatelje dovode u obvezu izdvajanja većih kapitalnih zahtjeva. I sami razmatraju različite mogućnosti upravljanja novim kapitalnim zahtjevima, kažu u Erste osiguranju. Promjene u kapitalnim zahtjevima, ističu, mogu utjecati na povećanje potrebnog kapitala svih osiguravatelja, no ni u kojem slučaju neće utjecati na prava korisnika osiguranja.

S poboljšanjem kreditnog rejtinga Hrvatske ili ulaskom u eurozonu, objašnjavaju iz Uniqa osiguranja, državne bi obveznice imale znatno povoljniji financijski tretman koji ne bi zahtijevao dodatne kapitalne zahtjeve. Osiguravatelji, ističu, razmatraju različite strategije ne bi li smanjili kapitalni utjecaj nove regulative. Drže da će ta situacija utjecati na hrvatsko tržište osiguranja, kako u načinu ulaganja tako i u proizvodima životnog osiguranja. Ministarstvo financija i Hanfa u suradnji s Hrvatskim uredom za osiguranje i vodećim osiguravateljima, navode dalje, pregovaraju s EK o povoljnijem tretmanu hrvatskih državnih obveznica.

Jedino Bugarska i Hrvatska imaju veći udjel ulaganja u državne obveznice denominirane u drugoj valuti od matične, objašnjavaju u Croatia osiguranju. Kako nova regulativa različito vrednuje te dvije vrste državnih obveznica,  društva koja pružaju uslugu životnog osiguranja, kažu u CO, osim što razmatraju različite mogućnosti upravljanja kapitalnim zahtjevima inicirala su i regulatorne dorade. Iako Solventnost II stupa na snagu 1. siječnja 2016., za tretman državnih obveznica u stranoj valuti prijelazno razdoblje traje do 2020. Osiguravatelji ocjenjuju da imaju dovoljno vremena za prilagodbu.