UniCredit i Intesa SanPaolo, dvije najveće talijanske banke s podružnicama u Hrvatskoj, našle su se među 13 tamošnjih kreditora kojima je Moody’s jednim potezom snizio rejting. Nakon što je u četvrtak rejting snižen samoj Italiji, Moody’sov posljednji potez nije iznenadio tržište premda je stvorio dodatni pritisak u dužničkoj krizi s kojom se bori eurozona. Dva najjača talijanska kreditora izgubila su dvije razine rejtinga i sada nose ocjenu Baa2, jednako kao i Italija. To je drugi put u dva mjeseca da je Moody’s naniže revidirao banke. Ključni razlog rezanja je velika izloženost banaka državnom dugu u vremenu kada se nastoji spriječiti prelijevanje krize na Italiju i grčki scenarij u susjednoj državi. Prošlotjedno rezanje spustilo je talijanski rejting samo dvije razine iznad “junka”, odnosno smeća. Uspredbe radi, hrvatski rejting Baa3 još je niži i na je samoj granici špekulativnog.

Negativna prognoza
Zajedno s UniCreditom i Intesom SanPaolo i Banca IMI sada ima dvije razine niži rejting Baa2. Većina kreditora, među kojima su Banca Monte Parma, Cassa di Risparmio di Parma e Piacenza, Banca Popolare Friuladria, GE Capital, Banca CR Firenze, Cassa Depositi & Prestiti, Istituto Servizi Mercato Agricolo Alimentare, sada nose jednu razinu nižu ocjenu Baa2. Istodobno su Banca Carige i Credito Emiliano spuštene na rejting Baa3, jednako kao i Unicreditova podružnica UniCredit Leasing. Kreditni rejting Baa2 potvrđen je za Bancu Nazionale del Lavoro. Ne manje važno, agencija Moody’s je svim revidiranim bankama dala negativnu prognozu rejtinga.

U klinču s državom
“Unatoč UniCreditovim međunarodnim aktivnostima njegova velika izloženost domaćem tržištu znači da je njegov samostalni rejting ograničen razinom državnog rejtinga. Intesino poslovanje gotovo je u potpunosti orijentirano na domaće tržište”, stoji u objašnjenju Moody’sa. U svibnju je ta američka agencija snizila ocjene kreditnog rejtinga za 26 talijanskih banaka kao posljedicu dužničke krize u zemljama eurozone. No to što je samo dva mjeseca poslije uslijedio novi val rezanja ilustrira koliko se brzo širi dužnička kriza, odnosno koliko je politika dosad bila neuspješna u obuzdavanju problema, vjerojatno najvažnije, uvjeravanju tržišta da se situacija može staviti pod kontrolu. Rejting zemlje, kao i banaka, izravno je povezan s cijenom koju tržište traži za posudbu novca. Nakon prošlotjednog Moody’sova poteza prinos na desetogodišnje talijanske obveznice krenuo je uzlaznim trendom i u četiri dana dosegnuo 6,17 posto. Iako je ta razina neugodno visoka za talijansku državu i premijera Marija Montija jer znači da i uz fiskalnu štednju javni dug raste samo po osnovi kamata, to je niže od 6,34 posto koliko je iznosila rekordna vrijednost prije mjesec dana.

Umirujuće poruke
Premda banke šalju umirujuće poruke da se snižavanje rejtinga neće odraziti na Hrvatsku i poslovanje domaćih banaka, među stručnjacima vlada zabrinutost jer je Italija naš najveći trgovinski partner, što znači da će se kriza u toj zemlji izravno odraziti na domaće tvrtke i izvoz. Rast prinosa na dug pak znači da je u Europi teško očekivati smanjenje averzije prema riziku u skorije vrijeme, odnosno da će se i Hrvatska skupo zaduživati.