EN DE

MMF upozorio države istočne i središnje Europe da bi trebale zaustaviti jačanje vlastitih valuta

Autor: Tomislav Pili
30. ožujak 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Aprecijacija valuta negativno će se odraziti na gospodarski rast kažu stručnjaci Fonda

Međunarodni monetarni fond (MMF) u utorak je upozorio vlade i središnje banke istočne Europe da bi trebale spriječiti jačanja svojih valuta. Daljnje jačanje valuta novih članica EU moglo bi narušiti ekonomski oporavak i konkurentnost, poručuju iz washingtonskog globalnog financijskog policajca.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Poljski je zlot, naime, u posljednjih godinu dana ojačao za 22 posto u odnosu na euro. To je drugi najbolji rezultat nakon južnoafričkog randa u skupini europskih, bliskoistočnih i afričkih valuta. Mađarska je forinta u istom razdoblju ojačala za 17 posto, češka kruna za 8,6 posto, a rumunjski lej za gotovo četiri posto u odnosu na zajedničku europsku valutu. Jačanje valuta negativno će se odraziti na rast, upozorio je Marek Belka, direktor MMF-ovog europskog odjela. “To je nešto čega bi se trebali pribojavati. Daljnje jačanje valuta može potkopati rast”, kazao je bivši poljski permijer Belka. Glavni razlog jačanja istočnoeuropskih valuta je povećani interes inozemnih investitora za ta tržišta. A interes je povećan jer ulagači sve više bježe iz eurozone uzdrmane fiskalnim problemima u Grčkoj, ali i Portugalu, Španjolskoj i Italiji. Tržišta kapitala novih članica EU privlačna su zbog većih potencijala rasta te manjih razina javne zaduženosti. Osim toga, investitori pozitivno gledaju na mjere fiskalne štednje u Rumunjskoj i Mađarskoj koje je nametnuo upravo MMF nakon kreditnog sloma. “Sva ta likvidnost u svijetu traži prinose. Rizik se smanjio i odmrznuo novčane tokove. To je svakako potencijalna opasnost”, smatra Belka. On savjetuje monetarne vlasti u istočnoj Europi da pronađu načine za ograničavanje dotoka stranog kapitala, uključujući i smanjenje kredita denominiranih u stranoj valuti. Kako sada stvari stoje, guverneri središnjih banaka misle kao i Belka. Tako je guverner poljske središnje banke Slawomir Skrzypek sredinom ožujka najavio kako će ta institucija intervenirati ako bude potrebno kako bi zaustavila daljnje jačanje zlota. Međutim, Belka smatra kako je intervencija na deviznom tržištu tek posljednje sredstvo obrane. Prema njegovom mišljenju, prva linija obrane od daljnjeg jačanja valuta je mješavina fiskalne i monetarne politike. “To znači prilično blaga monetarna politika i prilično disciplinirana fiskalna politika”, pojasnio je Belka. Kako je izjavio tijekom intervjua, MMF u Poljskoj vidi još prostora za daljnju relaksaciju monetarne politike. “Inflacija je u predviđenim granicama. Trebamo biti samo zabrinuti zbog dotoka stranog kapitala i aprecijacije zlota. Isti scenarij događa se i u Mađarskoj”, istaknuo je Belka. Što se tiče monetarne politike, investitori su prošli tjedan očekivali u Poljskoj prvo povećanje kamatnih stopa nakon pet mjeseci. Kao razlog navodio se sporiji oporavak potrošačke potražnje od očekivanog.

Međunarodni monetarni fond (MMF) u utorak je upozorio vlade i središnje banke istočne Europe da bi trebale spriječiti jačanja svojih valuta. Daljnje jačanje valuta novih članica EU moglo bi narušiti ekonomski oporavak i konkurentnost, poručuju iz washingtonskog globalnog financijskog policajca.

Poljski je zlot, naime, u posljednjih godinu dana ojačao za 22 posto u odnosu na euro. To je drugi najbolji rezultat nakon južnoafričkog randa u skupini europskih, bliskoistočnih i afričkih valuta. Mađarska je forinta u istom razdoblju ojačala za 17 posto, češka kruna za 8,6 posto, a rumunjski lej za gotovo četiri posto u odnosu na zajedničku europsku valutu. Jačanje valuta negativno će se odraziti na rast, upozorio je Marek Belka, direktor MMF-ovog europskog odjela. “To je nešto čega bi se trebali pribojavati. Daljnje jačanje valuta može potkopati rast”, kazao je bivši poljski permijer Belka. Glavni razlog jačanja istočnoeuropskih valuta je povećani interes inozemnih investitora za ta tržišta. A interes je povećan jer ulagači sve više bježe iz eurozone uzdrmane fiskalnim problemima u Grčkoj, ali i Portugalu, Španjolskoj i Italiji. Tržišta kapitala novih članica EU privlačna su zbog većih potencijala rasta te manjih razina javne zaduženosti. Osim toga, investitori pozitivno gledaju na mjere fiskalne štednje u Rumunjskoj i Mađarskoj koje je nametnuo upravo MMF nakon kreditnog sloma. “Sva ta likvidnost u svijetu traži prinose. Rizik se smanjio i odmrznuo novčane tokove. To je svakako potencijalna opasnost”, smatra Belka. On savjetuje monetarne vlasti u istočnoj Europi da pronađu načine za ograničavanje dotoka stranog kapitala, uključujući i smanjenje kredita denominiranih u stranoj valuti. Kako sada stvari stoje, guverneri središnjih banaka misle kao i Belka. Tako je guverner poljske središnje banke Slawomir Skrzypek sredinom ožujka najavio kako će ta institucija intervenirati ako bude potrebno kako bi zaustavila daljnje jačanje zlota. Međutim, Belka smatra kako je intervencija na deviznom tržištu tek posljednje sredstvo obrane. Prema njegovom mišljenju, prva linija obrane od daljnjeg jačanja valuta je mješavina fiskalne i monetarne politike. “To znači prilično blaga monetarna politika i prilično disciplinirana fiskalna politika”, pojasnio je Belka. Kako je izjavio tijekom intervjua, MMF u Poljskoj vidi još prostora za daljnju relaksaciju monetarne politike. “Inflacija je u predviđenim granicama. Trebamo biti samo zabrinuti zbog dotoka stranog kapitala i aprecijacije zlota. Isti scenarij događa se i u Mađarskoj”, istaknuo je Belka. Što se tiče monetarne politike, investitori su prošli tjedan očekivali u Poljskoj prvo povećanje kamatnih stopa nakon pet mjeseci. Kao razlog navodio se sporiji oporavak potrošačke potražnje od očekivanog.

Autor: Tomislav Pili
30. ožujak 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close