Beograd – Smjena Slobodana Radulovića s mjesta generalnog direktora C marketa primljena je s priličnim iznenađenjem jer je prošle jeseni njegova privatna tvrtka Primer C postala većinski vlasnik ove trgovačke kuće s najvećim brojem prodavonica (oko 220) prehrambenim proizvodima u Srbiji otkupivši 74 posto dionica. Na mjesto novog generalnog direktora C marketa postavljen je Vojislav Glavinić, koji je došao iz Pekabete, koja također raspolaže širokom prodajnom mrežom prehrambenih proizvoda. Poslije priopćenja Delta M da je C Market ušao u “obitelj” te kompanije postalo je jasno da je u međuvremenu odnos vlasništva promijenjen. Za preuzimanje C marketa vodila se gotovo 18 mjeseci golema bitka u kojoj je Slobodan Radulović nastojao na svaki način onemogućiti ljubljanski Mercator da preuzme tu trgovačku kuću za kupnju koje je dao najbolju ponudu.

Čovjek iz sjene
U međuvremenu se Mercator povukao jer su se umiješali najveći srbijanski tajkuni Miroslav Mišković, vlasnik holdinga Delta M, i Milan Beko, čovjek iz sjene, poznat po tome što iz pozadine vuče odlučujuće konce u privatizaciji najatraktivnijih srbijanskih poduzeća, kao što je to bio slučaj s “Knjaz Milošem”, najvećim proizvođačem mineralne vode, kada je kratkih rukava ostao i proslavljeni košarkaš Vlade Divac. Poslije takvog iskustva Divac je najavio osnvanje društva za borbu protivu korupcije, ali je od te nakane odustao uvidjevši da je to i za njega preteška zadaća. Mišković je ušao u igru sklopivši sporazum s malim dioničarima C marketa, koji su raspolagali s većinskim dijelom vlasništva (51 posto) nudeći im 300 eura za svaku dionicu. Njegova ponuda je prihvaćena, ali je zapreka nastala zato što je posao obavljen izvan regularnog financijskog tržišta, odnosno mimo Komisije za papire od vrijednosti i Beogradske burze. Tako je za Primer C bio otvoren put do preuzimanja C marketa, to prije što je britanski investicijski fond Ašmor, odlukom Komisije za vrijednosne papire bio izbačen iz konkurencije s objašnjenjem da je početnu ponudu dala jedna tvrtka iz njegaova sastava, a povećanje cijene ponudila druga tvrtka. Tomu je prethodio razgovor Radulovića, Beka i Miškovića s premijerom Vojislavom Koštunicom od kojeg je dobiven “blagoslov” za ostvarivanje aranžmana, što su ga smislila trojica tajkuna. Ako je Radulović smijenjen mimo vlastite volje, onda je riječ o razlazu između njih za kojeg u javnosti još ne postoji objašnjenje koje bi držalo vodu, osim da je Radulović sitna riba u odnosu na ostalu dvojicu koji su prisustvovali njegovoj smjeni s direktorskog položaja.

Prodaja dionica
Na temelju razvoja najnovijih događaja prema kojima Delta M preuzima C market postaje jasnije da je Slobodan Radulović kupovao dionice C marketa tuđim kapitalom, po svemu sudeći kompanije Delta M, sada je došlo vrijeme da se računi izravnaju i Radulović je poslije 16 godišnjeg direktorovanja u C marketu prinuđen napustiti direktorsku fotelju. Ostaje, kao pojedinačnom dioničaru s najvećim brojem dionica, da ih unovči čime bi dobio gotovo pola milijuna eura. Postoji i broj dioničara što su u prosincu prodali svoje dionice po 300 eura po komadu, koji tvrde da su zakinuti jer im nije isplaćen novac dobiven prodajom udjela Ce marketa u Nacionalnoj štedionici i Centrobanci koje su kupile EFG i ciparska Laiki banka.

Delta M blizu monopola u trgovini

Preuzimanjem C marketa, vlastitom mrežom Maxi, te udjelom od 58,5 posto u Pekabeti kompanija Delta M se približila monolističkom položaju u maloprodaji, ako to već nije postala. Komisiji za sprječavanje monopolskog položaja, što je nedavno osnovana, bit će to jedan od prvih poslova. U Delti tvrde kako nisu ni blizu opasnosti da se nađu pod udarom Zakona o zaštiti konkurencije iako je prvi potez te kompanije, poslije stjecanja većinskog vlasništva u Pekabeti, bio da zatvori sve prodavaonice što se nalaze u blizini Maxijevih marketa, čak i one koje su nekoliko mjeseci prije toga bile renovirane. Ministar financija Mlađan Dinkić nedavno je izjavio kako je spomenuti zakonski tekst manjkav, te ga treba mijenjati. Njegova izjava uslijedila je nakon pritužbi inozemnih ulagača kako se pojedina srbijanska poduzeća nalaze u priveligiranom položaju jer imaju status monopolista.