Četiri obvezna mirovinska fonda, u čijem je portfelju oko 84 milijarde kuna budućih mirovina, zaradili su svojim članovima više od pet milijardi kuna u 2016. godini, a od početka svog rada više od 30 milijardi kuna.

"Prošla je godina bila još jedna u nizu uspješnih za fondove, s vrlo visokim prinosima od 6,94 u fondovima kategorije B u kojoj je 98 posto članova",  istaknuo je predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i predsjednik Uprave AZ-a Dinko Novoselec. Istovremeno, prinos u fondovima A kategorije, najrizičnijeg profila, iznosio je 11,8 posto, dok je najmanje rizična kategorija C zaradila članovima 7,43 posto. 

Skok inicijalnog uloga
Upravo ovih dana obilježava se 15 godina od mirovinske reforme koja je sustav postavila na tri stupa, s obveznim mirovinskim fondovima kao temeljem održivosti u budućnosti. U tom razdoblju imovina na osobnim računima povećana je za više od 30 milijardi kuna, a prosječno stanje na računu člana fonda koji u drugom stupu štedi od 2002. uvećana je za više od 130.000 kuna pa 100 kuna inicijalnog uloga u fond 2001. vrijedi 240 kuna.

 Predstavljajući rezultate iz prošle godine, Novoselec je istaknuo da su prošlogodišnji prinosi znatno ispod dugoročnih projekcija s obzirom na okruženje izrazito niskih kamatnih stopa i okružja niske inflacije. Prvi izbor za ulaganja mirovinaca u 2016. bile su državne obveznice što je, prema šefu AZ fonda, prije svega posljedica nemogućnosti ulaganja u druge oblike imovine. Na ulagačkom radaru mirovinskih fondova u prošloj godini bilo je niz tvrtki u kojima su povećali svoje udjele, poput Arenaturista, Adris grupe, Atlantica, Končara, Podravke i HT-a. Sudjelovali su privatizaciji turističke tvrtke Imperial, dokapitalizacijama HTP-a Korčula, Ilirije, kao i Zagrebačke burze.

Promjena strategije
S krajem jeftinog novca mirovincima će se smanjiti pritisak na prinose, no među najčešćim zamjerkama za ulaganja jest i ona da previše ulažu u javni dug ulaganjem u obveznice (premda popriličnog prinosa) u kojima je više od 70 posto portfelja. I sami mirovinci ističu da će se strategije morati prilagoditi novim okolnostima te "više nego ikada trebaju domaća ulaganja koja nisu državne obveznice, koja su nisko rizična i daju prinos iznad državnih obveznica".

 "I dalje smo zainteresirani za velike infrastrukturne projekte, za luke, aerodrome, energetiku, načelno i u željeznicu, a podržavamo i listanje dionica HEP-a. Još mislimo da je ulaganje u autoceste primjereno za mirovinske fondove te da predstavlja rješenje za značajno smanjenje javnog duga", poručio je Novoselec.