Prema posljednjem statističkom mjesečnom prikazu Ministarstva financija, ukupni javni dug Hrvatske potkraj srpnja iznosio je 118,1 milijardu kuna, što čini 43,2 posto nominalne vrijednosti očekivanog BDP-a za 2007. Kada se usporedi s krajem lipnja, javni je dug krajem srpnja bio manji za 831 milijun kuna, dok je u usporedbi s 2006. javni dug u sedam mjeseci povećan za 1,8 milijardi kuna. Ako se javnom dugu, koji obuhvaća inozemni i domaći dug države, izvanproračunskih fondova i lokalnih vlasti, te dana državna jamstva, pridoda i dug HBOR-a koji je krajem srpnja iznosio 9,1 milijardu kuna, ukupni se dug penje na 127,2 milijarde kuna, što čini 46,5 posto procijenjenog BDP-a.

Predviđanje kraha
U povećanju vanjske zaduženosti u sve većoj mjeri sudjeluju i sami građani koji se sve više zadužuju. Nakon stambenih, auto i potrošačkih kredita, hrvatski su građani “otkrili” i kredite za kupnju dionica. Bum takvih kredita došao je s inicijalnim javnim ponudama Ine, a posebice HT-a. Konzultant iz Makedonije Aleksandar Dimiškovski u razgovoru za American Chronicle je kazao kako ljudi na balkanskim (uključujući i hrvatsko) tržište sve više uzimaju kredite kako bi mogli kupovati dionice poduzeća o čijem poslovanju gotovo ništa ne znaju, istovremeno očekujući brzu i laku zaradu. Dimišovski smatra da će se taj trend nastaviti sve dok se Balkan ne suoči s političkom krizom ili prestankom dotoka svježeg kapitala što lako može rezultirati burzovnim krahom. On kaže i kako su burze na Balkanu u usponu te ne osjećaju posljedice globalne krize. “Razlog za nepostojanje korelacija između svjetskog i balkanskog tržišta je u tome što se na balkanska tržišta plasira uglavnom balkanski novac te stoga realokacija kapitala na svjetskim tržištima nema pretjerano značenje za Balkan”, kaže Dimiškovski. No, ističe on, malo je balkanskih investitora koji su spremni na okršaj na Wall Streetu te su burze na Balkanu suočene s prijetnjama krize i ograničenjima rasta, te manjkom efikasnosti i znanja o financijskim instrumentima s kojima se trguje na burzama.

Jedna burza na Balkanu
Stoga je Dimiškovski zagovornik stvaranja jedinstvene balkanske burze (Balkan Stock Exchange) kao što je slučaj u nordijskim zemljama. “Proces tranzicije ostavio je mnoge otvorene rane na Balkanu u pogledu legislative pogotovo na područjima gdje nije postojalo prijašnje iskustvo. Burze su savršen primjer toga nedostatka, slično kao što je bilo i sa zaštitom industrijskog vlasništva i zaštitom copyrighta. Sve su to bila nova područja u demokratskom poretku. Iako su u mnogim slučajevima zakoni prevedeni i prilagođeni, ostatci komunzima još se mogu naći, time otvarajući prostor za manipulacije poput insajdesrkog trgovanja”, rekao je Dimiškovski. On ističe i kako su balkanska tržišta spora u uvođenju novih financijskih instrumenata, a razlog je niska opća razina znanja aktivnih sudionika na tržištu. Bankarski sustav na Balkanu suočen je sa znatnim rizikom te su kamatne stope visoke za dužnike, a niske za štediše. “Izuzevši fondove koji su ovdje prihvaćeni objeručke, čini se kako su ovdašnja tržišta vrlo teška i spora”, rekao je Dimiškovski.

Najveći dio duga je državni i iznosi 86,6 milijardi kuna

Krajem srpnja od ukupno 103,4 milijarde kuna duga opće države na unutarnji se dug odnosilo 64,9 milijardi kuna, dok je inozemni dug opće države iznosio 38,4 milijarde kuna. Promatrano prema razinama državne vlasti, najveći dio javnog duga odnosi se na središnju državu (86,6 milijardi kuna), dok dug izvanproračunskih fondova i agencija iznosi 15,3 milijarde kuna, a lokalnih jedinica 1,5 milijardi kuna. Na razini središnje države 66,5 posto duga nastalo je zaduživanjem na domaćem tržištu. Krajem srpnja unutarnji dug središnje države iznosio je 57,6 milijardi kuna, a inozemni 29 milijardi kuna. Nasuprot tomu glavnina duga izvanproračunskih fondova i agencija nastala je inozaduženjem i na njega se odnosi 9,3 milijarde kuna ili 61,2 posto duga, dok se 5,9 milijardi odnosi na zaduženje na domaćem tržištu.