EN DE

Mađari sve teže otplaćuju kredite u stranoj valuti

Autor: Tomislav Pili
28. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Forinta je u dvije godine oslabila 30 posto

Teret zaduženosti kućanstava i malih poduzetnika u stranoj valuti u srednjoj i istočnoj Europi sve više prijeti i samim bankama. Prema pisanju Wall Street Journala, sve veći broj klijenata koji ne mogu vraćati kredite u švicarskim francima ili euru već nagriza profite banaka.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

K tome, rejting agencije upozoravaju da bi izloženost kreditima u stranoj valuti mogla narušiti i kreditni rejting banaka u regiji srednje i istočne Europe. Prema podacima mađarske središnje banke, kućanstva u toj zemlji duguju 32 milijarde dolara u stranoj valuti, uglavnom u švicarskim francima i euru. Navedeni iznos čini čak dvije trećine ukupnog duga Mađara. Podaci iz ožujka govore i kako 8,5 posto kredita kasni s otplatom više od tri mjeseca. U Rumunjskoj, jednoj od najsiromašnijih članica Europske unije, udio duga kućanstava u stranoj valuti doseže više od 60 posto. U baltičkim državama taj se omjer kreće između 70 i 90 posto, a najmanji je u Poljskoj, tek 36 posto. Međutim, ako se pogledaju udjeli dugova stanovništva u BDP-u, istok Europe još nema razloga za zabrinutost u odnosu na zapadne države. U Mađarskoj udio duga stanovništva čini 40 posto BDP-a dok je u SAD-u tabrojka prešla 90 posto. No, to mađarskim dužnicima ne znači mnogo. Od ljeta 2008. forinta je oslabila za 20 posto prema euru i 30 posto prema švicarskom franku. Posljedično, iznos mjesečne rate kredita u švicarskim francima trenutno je dvostruko veći nego prije izbijanja krize. Iako mnogi Mađari tvrde da su bili upozoreni na rizike prilikom uzimanja kredita, većina se ipak nije previše obazirala na njih. Posljednji udarac došao je sredinom mjeseca kada je mađarska vlada prekinula suradnju s MMF-om i EU, pa je forinta oslabila dodatnih tri posto prema euru i dva posto prema franku. Ako nova desna vlada Viktora Orbana ne pristane na daljnje rezanje proračunskih troškova – što traže MMF i EU – forinti prijeti daljnji pad, a to znači i dodatno opterećenje za zadužene Mađare. Osim toga, agencija Moody’s prošloga je petka mađarski državni rejting te rejting sedam domaćih banaka stavila pod “promatranje s mogućim snižavanjem”. Ipak, dvije najveće mađarske banke, OTP banka i FHB, za sada su dobro kapitalizirane, pokazuju podaci nedavnog europskog stres-testa. Test su prošle i dvije austrijske banke koje posluju u Mađarskoj, Raiffeisen Zentralbank i Erste Group.

Teret zaduženosti kućanstava i malih poduzetnika u stranoj valuti u srednjoj i istočnoj Europi sve više prijeti i samim bankama. Prema pisanju Wall Street Journala, sve veći broj klijenata koji ne mogu vraćati kredite u švicarskim francima ili euru već nagriza profite banaka.

K tome, rejting agencije upozoravaju da bi izloženost kreditima u stranoj valuti mogla narušiti i kreditni rejting banaka u regiji srednje i istočne Europe. Prema podacima mađarske središnje banke, kućanstva u toj zemlji duguju 32 milijarde dolara u stranoj valuti, uglavnom u švicarskim francima i euru. Navedeni iznos čini čak dvije trećine ukupnog duga Mađara. Podaci iz ožujka govore i kako 8,5 posto kredita kasni s otplatom više od tri mjeseca. U Rumunjskoj, jednoj od najsiromašnijih članica Europske unije, udio duga kućanstava u stranoj valuti doseže više od 60 posto. U baltičkim državama taj se omjer kreće između 70 i 90 posto, a najmanji je u Poljskoj, tek 36 posto. Međutim, ako se pogledaju udjeli dugova stanovništva u BDP-u, istok Europe još nema razloga za zabrinutost u odnosu na zapadne države. U Mađarskoj udio duga stanovništva čini 40 posto BDP-a dok je u SAD-u tabrojka prešla 90 posto. No, to mađarskim dužnicima ne znači mnogo. Od ljeta 2008. forinta je oslabila za 20 posto prema euru i 30 posto prema švicarskom franku. Posljedično, iznos mjesečne rate kredita u švicarskim francima trenutno je dvostruko veći nego prije izbijanja krize. Iako mnogi Mađari tvrde da su bili upozoreni na rizike prilikom uzimanja kredita, većina se ipak nije previše obazirala na njih. Posljednji udarac došao je sredinom mjeseca kada je mađarska vlada prekinula suradnju s MMF-om i EU, pa je forinta oslabila dodatnih tri posto prema euru i dva posto prema franku. Ako nova desna vlada Viktora Orbana ne pristane na daljnje rezanje proračunskih troškova – što traže MMF i EU – forinti prijeti daljnji pad, a to znači i dodatno opterećenje za zadužene Mađare. Osim toga, agencija Moody’s prošloga je petka mađarski državni rejting te rejting sedam domaćih banaka stavila pod “promatranje s mogućim snižavanjem”. Ipak, dvije najveće mađarske banke, OTP banka i FHB, za sada su dobro kapitalizirane, pokazuju podaci nedavnog europskog stres-testa. Test su prošle i dvije austrijske banke koje posluju u Mađarskoj, Raiffeisen Zentralbank i Erste Group.

Autor: Tomislav Pili
28. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close