Banke eurozone nastavljaju smanjivati nagomilane problematične dugove, ključne ostavštine zadnje duboke dužničke krize koja je pogodila rast gospodarstva i dobit banaka, pokazuju podaci Europske središnje banke (ECB).

Loši zajmovi u bankama za čiji je nadzor zadužen ECB smanjeni su na 721 milijardu eura na kraju prošle godine, sa 759 milijardi godinu dana ranije, pri čemu su Italija, Španjolska, Irska, Portugal i Grčka redom zabilježile napredak na tome planu, pokazali su podaci ECB-a.

Stari i desetak godina 
Glavni prioritet ECB-a je rješavanje loših zajmova jer se zbog golemih iznosa takvih zajmova, od kojih su mnogi stari i desetak godina, banke suzdržavaju od kreditiranja realnog gospodarstva poništavajući poticaje koje ECB pokušava omogućiti putem ultrapopustljive monetarne politike. Udio loših zajmova u eurozoni posljednjih je godina skliznuo ispod pet posto, no zadržao se iznad 10 posto u Italiji, Irskoj i Portugalu, dok je u Grčkoj dosezao 45 posto.

Banke u Italiji krajem prošle godine godine imale su loše zajmove u vrijednosti 187 milijardi eura, koji su smanjeni u odnosu na 196 milijardi eura od tri mjeseca ranije i u odnosu na 248 milijardi eura koliko su iznosili godinu dana ranije. Loši zajmovi u Italiji čine više od četvrtine ukupnog iznosa loših zajmova u eurozoni. U Grčkoj je iznos loših zajmova istodobno smanjen na 101 milijardu eura, sa 106 milijardi unazad tri mjeseca, dok su u Španjolskoj oni smanjeni na 106 milijardi, sa 112 milijardi eura na kraju prošlogodišnjeg rujna.

Trošak Brexita 
Odvojeno su iz ECB-a u ponedjeljak objavili da će od banaka ove godine tražiti 12 posto veći iznos na ime naknade za nadzor kako bi se djelomice nadoknadili troškovi vezani uz pripreme za Brexit i trošak redovnih stres-testova. Od banaka će tražiti plaćanje 474,8 milijuna eura naknada za ovu godinu, nasuprot 425 milijuna eura u prošloj godini. ECB planira utrošiti 502,5 milijuna eura na superviziju, koristeći pritom i viškove novca iz prošle godine, navodi se u ECB-ovu priopćenju.

Navode nekoliko razloga povećanja, a nakon 10-postotnog povećanja u godini ranije. "Ti čimbenici uključuju povlačenje Velike Britanije iz EU-a (Brexit) i troškove povezane s ECB-ovim angažmanom u EBA-inom vođenju stres-testova za važne banke u 2018. godini", navodi se u priopćenju europske monetarne vlasti.