Nakon iznenađujućeg poteza japanske središnje banke, nekonvencionalna politika svjetskih središnjih banaka sve više postaje – uobičajena.

Banka Japana (BOJ) neočekivano je u petak uvela negativne kamate od -0,1 posto kako bi potaknula rast kreditiranja, gospodarstva i inflacije. Cijene dionica na Tokijskoj burzi snažno su skočile nakon objave odluke BOJ-a, pa je indeks Nikkei zaključio trgovanje skokom od 3,5 posto. Istodobno, jen je oštro oslabio prema dolaru za gotovo dva posto na tjednoj razini, a prema euru za 2,3 posto. Japanska središnja banka na taj način želi potaknuti banke da ne drže goleme svote novca na njezinim računima već da pojačaju kreditiranje.

Pionir takve politike bila je 2009. švedska središnja banka, a slijedile su je i Europska središnja banka (ECB) te Danska i Švicarska. Iako je za banke to u pravilu loša vijest zbog smanjenja profitabilnosti, skandinavsko i švicarsko iskustvo pokazuje kako takva politika može pozitivno utjecati na gospodarski rast. Ekonomski analitičari američke investicijske banke JP Morgan ocjenjuju da će zbog ovoga ECB u ožujku dodatno sniziti kamatnu stopu na depozite na -0,4 posto sa sadašnjih -0,3 posto. Štoviše, procjene govore da ECB ima prostora za snižavanje sve do minus jedan posto.

Ekonomski analitičar SG-Splitske banke Zdeslav Šantić ocjenjuje kako potez japanske središnje banke na globalnoj razini znači dodatnu ekspanzivnu politiku jedne od najrazvijenijih zemalja na svijetu. "Nakon ovog poteza ponovno su se pojavili termini kao što je valutni rat", kaže Šantić. "Japan želi ojačati inflaciju jer je deflacija njegova boljka s kojom se bori već desetljećima. S ovime su porasla očekivanja da će ECB slijediti japanski potez na sljedećem zasjedanju u ožujku. Dokle god ECB održava takvu ekspanzivnu politiku, visoki rizici za Hrvatsku ostaju potisnuti jer su tada investitori u potrazi za prinosima. A to za Hrvatsku znači jeftinije zaduživanje", pojašnjava Šantić.