Iako su planirali izdati 700 milijuna kuna vrijednu tranšu kunskih trezorskih zapisa, Ministarstvo financija je dobilo tri puta više ponuda te je vrijednost izdanja dosegla 1,89 milijardi kuna.

Međutim, interes za eurskim trezorcima bio je ispod plana. Naime, u planu je bilo izdanje 30 milijuna kuna jednogodišnjih trezoraca, no na koncu je izdano samo 6,28 milijuna eura, i to nakon što su prihvaćene sve pristigle ponude.Ipak, s kunskim i eurskim trezorcima država se u utorak zadužila za ukupno 1,94 milijardi kuna, ili dvostruko više od plana. Kod eurskih zapisa ukupna se vrijednost, odnosno saldo izdanih trezoraca zapravo smanjila, za 35,74 milijuna eura na 463,5 milijuna, jer je na naplatu istovremeno s novom emisijom dospjelo 42 milijuna eura trezoraca. Zanimljivo je da je postignuta kamatna stopa na eurske trezorce – niskih 1,8 posto u skladu s trendom posljednjih nekoliko mjeseci – bila manja neko kod posljednje emisije slovenskih jednogodišnjih trezoraca, kada je kamatna stopa iznosila 2,99 posto.

Kod kunskih zapisa ministarstvo Slavka Linića također je postiglo niske kamatne stope: za zapise s rokom dospijeća 91 dan ona je iznosila samo 0,9 posto, dok je za trezorce s rokom dospijeća od godinu dana iznosila 2,55 posto. Dok se saldo eurskih zapisa smanjio, saldo kunskih zapisa se s novim izdanjem povećao za čak 1,03 milijardu kuna, na 21,02 milijarde kuna. Ukupna vrijednost eurskih i kunskih trezoraca dosegla je tako 24,55 milijardi kuna, a novo izdanje ukupno je dodalo 756,4 milijuna kuna novoga duga. Ove je godine ukupan dug po trezorcima povećan za 3,8 milijardi kuna. Zanimljivo je da su u posljednjih godinu dana kamatne stope na trezorske zapise Ministarstva financija drastično pale.

Tako je primjerice, na aukciji trezorskih zapisa od prije točno godinu dana, kamatna stopa na kunske trezorske zapise iznosila čak tri posto, u usporedbi sa ovotjednih 0,9 posto. Za trezorce ročnosti godinu dana kamatna stopa iznosila je 3,95 posto u usporedbi s aktualnih 2,55 posto. Za jednogodišnje eurske trezorce kamata je lani iznosila 3,9 posto.Inače, javni dug središnje države je, prema najsvježijim dostupnim podacima Ministarstva financija, krajem listopada prošle godine iznosio je 165,8 milijardi kuna, što je oko 20 milijardi više nego krajem 2011. i čak 72 milijarde kuna više u odnosu na kraj pretkrizne 2008. godine.