Šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde ponovno je uzburkala duhove uputivši oštre kritike globalnom financijskom sustavu.

Govoreći u utorak u Londonu na konferenciji znakovitog naziva "Uključivi kapitalizam", Lagarde je istaknula kako reforma financijskog sustava – iako je učinjen određeni napredak u vidu reforme adekvatnosti kapitala – i dalje sporo napreduje. Za to je optužila upravo banke koje blokiraju nastavak reformi. Prema njezinu mišljenju koje prenosi Financial Times, jedan od najvećih problema globalne ekonomije i dalje je činjenica da su pojedine banke u Americi i Europi jednostavno prevelike doprinoseći tako vrsti kapitalizma koji je "više isključiv, a ne uključiv".

"Veličina i složenost megabanaka znači da one, u neku ruku, mogu držati političare u šaci. Izravna posljedica izvedena iz činjenice da su prevelike da bi propale došla je iz mogućnosti da posuđuju mnogo jeftiniji novac od manjih banaka, potkopavajući konkurenciju", izjavila je čelnica MMF-a. Dokidanje koncepta banaka koje su "prevelike da bi propale" čelnica svjetskog financijskog policajca smatra prioritetom, dodajući kako je neophodna stroža regulativa i supervizija u financijskom sustavu. U tom kontekstu osvrnula se na nedavne skandale u financijskom sustavu, poput namještanja Libora ili pranja novca poreznih utajivača. Lagarde je istaknula da su neke poznate banke bile upletene u skandale koji krše najosnovnije etičke norme.

"Iako su se neke promjene dogodile, one nisu dovoljno duboke i široke. Industrija i dalje više cijeni kratkoročni profit od dugoročnog povjerenja", tvrdi Lagarde.Inače, ovo nije prvi puta da Lagarde kritizira globalni financijski sustav. Tako je u travnju prošle godine izjavila kako različita dinamika rasta stvara nove financijske neravnoteže. Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti kaže kako se "u dijagnostici problema apsolutno slaže". "Podsjetio bih na nedavnu studiju MMF-a pod nazivom Revidirani čikaški plan koja ocjenjuje da je temeljni ekonomski problem upravo pozicija financijskog sektora. Za ilustraciju, od ukupnog novca u optjecaju u SAD-u, tri posto kreira središnja banka, a 97 posto privatne banke", ističe Brkić. "Teško je reći zašto upravo Lagarde istupa na ovakav način. No, mnogo je bitnije kako je očito da u MMF-u pušu neki drugi vjetrovi uvjetovani sve većim utjecajem brzorastućih država", smatra Brkić.