Nakon dugotrajnog debatiranja o tome treba li i koliko povećati financijski “štit” za obranu eurozone od krize, ministri financija zemalja monetarne unije u petak su napokon donijeli konačnu odluku: Kapaciteti dvaju kriznih fondova – Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) i Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) povećat će se sa 500 na ukupno 700 milijardi eura, a članice eurozone pristale su Međunarodnom monetarnom fondu proslijediti dodatnih 150 milijardi eura. “Kako bismo povratili povjerenje tržišta ponovno smo procijenili adekvatnost ukupnog zajmodavnog ‘plafona’ dvaju fondova” stoji u priopćenju Eurogrupe u kojem se pojašnjava da iznos od 700 milijardi eura čine 500 milijardi eura iz ESM-a plus 200 milijardi eura u sklopu postojećih programa pomoći za Grčku, Irsku i Portugal iz EFSF-a.

‘Postigli smo napredak’
U zajedničkoj izjavi ministara financija ocijenjeno je da je monetarna unija u proteklih 18 mjeseci postigla znatan napredak u suočavanju s izazovima koje je pred nju postavila dužnička kriza. “Napredovali smo zahvaljujući fiskalnoj konsolidaciji i pojačanim strukturnim reformama u velikom broju zemalja, primjeni posebnih programa u Irskoj, Portugalu i Grčkoj, ali i novome fiskalnome paktu”, poručili su. Usporedno s objavom iz Kopenhagena, u petak je stigla i vijest o novim, masivnim mjerama štednje koje planira vlada Španjolske, zemlje za koju mnogi strahuju da bi mogla postati glavno žarište dužničke krize.

Novi rezovi i porezi
Španjolski premijer Mariano Rajoy pokušat će ovogodišnji deficit smanjiti na 5,3 posto BDP-a što je golemi zalogaj s obzirom na 8,5 posto koliko je proračunski manjak iznosio lani. Cilj bi trebao ostvariti uz pomoć novih mjera štednje u ovogodišnjem proračunu “teških” čak 27,3 milijarde eura do kojih vlada namjerava doći rezanjem javne potrošnje za gotovo 17%, zamrzavanja plaća državnih službenika, ali i povećanjem poreza. Kako će na to reagirati radnici i građani ne treba nagađati budući da u Španjolskoj već bijesne prosvjedi protiv štednje.

Sukob zbog objave

Bijesni Juncker otkazao presicu
U Kopehagenu je došlo i do sukoba. J. C. Juncker naljutio se na austrijsku kolegicu Mariju Fekter jer je objavila detalje dogovora prije kraja sastanka te je otkazao konferenciju za medije. “Nema smisla da se održi kad je sve otkrila”, ljutito je rekao.