Dok je Slavonska banka u agraru već uočila svoj najveći potencijal koji bi, kako smatraju, do izražaja trebao doći ulaskom Hrvatske u EU, novootvorena Agropodružnica Hrvatske poštanske banke u Osijeku poljoprivrednicima se počela okretati krajem prošle godine. Svoj dio tržišnog kolača u tom segmentu u međuvremenu je “zagrizla” i Privredna banka Zagreb koja je lani lansirala posebnu kreditnu liniju – PBZ Agro kredit za sjetvu. Riječ je o kratkoročnom kreditu za financiranje sjetve čiji se raspon kreće od 5000 do 150.000 kuna uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 6,5 posto i rok otplate do 12 mjeseci, a visina njegove realizacije ovisi o veličini poljoprivrednoga zemljišta i vrsti kulture koja će se na njoj zasijati.
Restriktivna monetarna politika
Bankari su na taj način željeli izići u susret za oko 40.000 poljoprivrednih proizvođača uključenih u sustav poticaja Ministarstva poljoprivrede. “Unatoč restriktivnim mjerama monetarne politike prošle smo godine znatna sredstva usmjerili na poticanje razvoja poljoprivrede. Tako je u segmentu maloga i srednjega poduzetništva više od 35 posto ukupnoga kreditiranja zauzelo kreditiranje poljoprivrednih proizvođača”, ističe Mario Jurić, voditelj Odjela za malo i srednje poduzetništvo u Sektoru poslovanja sa stanovništvom Slavonske banke Osijek, dodajući kako je područje na kojemu poslovno djeluju većim dijelom okrenuto poljoprivredi, pa je tim više razumljivo kako su njihove strateške odrednice vezane uz razvoj proizvoda i usluga namijenjenih financiranju upravo te vrste proizvodnje. Glede same strukture poljoprivrednog portfelja Slavonske banke u posljednjih nekoliko godina zbog povoljne državne poticajne politike ovdje je uočen primjetan trend povećanja kreditiranja kupnje poljoprivredne mehanizacije. Rokove i dinamiku otplate u banci prilagođavaju mogućnostima poljoprivrednika, a ona može biti u mjesečnim, tromjesečnim, polugodišnjim ili godišnjim ratama. Kako su prije istaknuli predstavnici PBZ-a, banka je 2006. godine samo u poljoprivrednu proizvodnju plasirala oko 400 milijuna kuna malim i srednjim poduzećima, što je gotovo dvostruko više nego 2005. godine kada je bilo 258 milijuna kuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu