Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem listopada ove godine kunska vrijednost ukupno plasiranih kredita iznosila je 279,8 milijardi kuna, što je 1,8 posto više u odnosu na prethodni mjesec, ali i 2,6 posto manje nego krajem listopada lani, što odražava kontrakciju ukupne kreditne aktivnosti na godišnjoj razini već osmi mjesec zaredom, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

Osim na godišnjoj razini, ukupni iznos kredita na kraju listopada niži je u usporedbi sa stanjem na kraju prošle godine, i to za gotovo sedam milijardi kuna ili 2,4 posto. Kako je krajem listopada više od 73 posto ukupnih plasiranih kredita bilo denominirano u stranoj valuti, deprecijacija kune na godišnjoj razini (u odnosu na euro za 0,6 posto, a prema švicarskom franku za tri posto) donekle je, kažu iz RBA, ublažila godišnji pad ukupnih kredita iskazanih u domaćoj valuti. Mjesečni rast ukupnih kredita posljedica je prvenstveno novog zaduženja države.

Naime, pojašnjavaju iz RBA, nakon što je u rujnu otplatila sindicirani kredit u iznosu od 4,5 milijardi kuna, središnja država se već u listopadu ponovno zadužila za isti iznos. Tako su ukupni krediti središnjoj državi, koji čine više od 13 posto ukupnih kredita, krajem listopada iznosili 37,7 milijardi kuna i bili su 2,3 posto manji nego u istom mjesecu lani te 4,2 posto manji u usporedbi s krajem 2013. godine. Krediti stanovništvu, koji čine najznačajniji udio u ukupnim kreditima od 45 posto, već 28 mjesec zaredom bilježe godišnji pad, a taj je pad u listopadu ove godine iznosio pola posto. Na mjesečnoj su razini krediti stanovništvu ostvarili blagi rast od 0,2 posto, dok su u odnosu na kraj prošle godine niži za 0,4 posto.

Osim nastavka razduživanja sektora stanovništva, isti trend potvrđuju i kretanja kredita sektoru poduzeća koji su niži za čak 4,2 posto godišnje. "Izostanak gospodarskog oporavka te smanjena domaća potražnja i dalje će potencirati nastavak razduživanja sektora poduzeća i stanovništva, dok će visoke potrebe države za financiranjem tekućeg deficita i reprogramiranje dospjelih dugova potaknuti daljnji nastavak zaduženja države u idućem razdoblju", očekuju analitičari RBA.