Oslobađanje mirovinskih fondova prvenstveno predstavlja liberalizaciju limita ulaganja, do koje dolazi postepeno, ali konačan cilj trebao bi biti ulaganje na principu razborite osobe, kao u zemljama s najrazvijenijim mirovinskim sustavima, smatra čelni čovjek Raiffeisen obveznog mirovinskog fonda Damir Grbavac. Ističe da je budućnost mirovinskih fondova neupitna, a razina razvoja uglavnom ovisi o tempu i spremnosti na nivou zemlje za nastavak zaustavljene mirovinske reforme. "Naravno da će s rastom imovine mirovinskih fondova u dužem roku doći do veće diverzifikacije ulaganja, uvođenja novih kategorija imovine, unapređenje mehanizama zaštite", kazao je Grbavac. Na tom tragu razvoja i unapređenja je i trenutna izvršna vlast. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mirsić nedavno je na okruglom stolu "Nova arhitektura mirovinskog osiguranja" predstavio okvir nove reforme mirovinskog sustava pri čemu će biti zahvaćeni i mirovinski fondovi. Nakon što je reforma tog sustava započela još 2002. godine i stala na pola puta, nove promjene koje bi trebale nastupiti svakako će biti dobro došla promjena za domaće mirovinske fondove, budući da već godinama upozoravaju državne vlasti da je ovakvo stanje neodrživo.

Veličina imovine
Nova regulativa trebala bi liberalizirati investicijske politike mirovinskih fondova te im ponuditi više opcija. Mnogi analitičari smatraju da bi te promjene mogle imati snažan utjecaj na hrvatsko i regionalno tržište kapitala budući da mirovinski fondovi trenutno raspolažu imovinom od oko 50 milijardi kuna. Vlada će vrlo uskoro, kako je kazao ministar Mirsić, izaći sa izmjenama paketa mirovinskih zakona, a ključna novina bit će uvođenje potportfelja u drugi stup. Naime, planira se uvođenje tri vrste portfelja unutar samog mirovninskog fonda što će omogućiti odabir među različitim stupnjevima rizika, a samim time i prinosa. Riječ je o  A, B i C potportfeljima. Ulaskom u svijet rada osiguranik automatski ulazi u B potportfelj, koji rizikom odgovara postojećoj investicijskoj politici, dok je potportfelj A namijenjen mlađim, riziku sklonijim osiguranicima. Najduže pet godina prije umirovljenja imovina se prebacuje u C potportfelj s najmanjim rizikom.

Ograničenje ulaganja
To bi, smatraju mirovinci, moglo privući određenu skupinu mlađih ljudi, kao i povećati ulaganja fondova u dionice. A to će povećati likvidnost regionalnih tržišta kapitala, ponajviše Zagrebačke burze na kojoj se dionicama dnevno trguje oko deset milijuna kuna. No, uvođenje potportfelja neće značiti samo promjene za mirovinske fondove i njihove fond menadžere, nego će postavit nove zahtjeve pred Regos, kazao je ministar Mrsić. Naglasio je da je ta institucija dosad bila samo skretničar osiguranika prema nekom fondu, a ubuduće će on imati veliku ulogu u informiranju i pri promjenama portfelja. Mirovinskim fondovima popustit će se ograničenja ulaganja u tvrtke koje je sada limitirano na 10 posto. No hoće li dosita biti povećani limiti ulaganja i na koliko, neće biti poznato još neko vrijeme s obzirom na to da rasprava o tome još traje. Naime, obvezni mirovinski fondovi ograničeni su u ulaganju u određenu kompaniju. Najviše mogu biti vlasnici deset posto neke tvrtke. Iako trenutna regulativa omogućava fondovima značajan udio u vlasništvu kompanije, no on je nedovoljan za ozbiljan utjecaj na upravljačke odluke.

Novim prijedlogom omogućio bi se jači utjecaj fondova na upravljanje što bi na neki način značilo i direktan utjecaj na poslovanje kompanije, a kroz to i na performanse dionice. "Predložili smo podizanje ograničenja na 20 psoto, trenutno se razgovara o 15 posto, a mi i dalje sugeriramo granicu od 20 posto", rekao je na Dubravko Štimac iz PBZ CO-a na tom okruglom stolu. Dinko Novoselec, čelni čovjek najvećeg fonda AZ OMF-a kazao je kako će blaži limiti ulaganja povećati efekte reforme na realni sektor. "U konačnici to je i pitanje našeg sudjelovanja u budućim procesima privatizacije", istaknuo je Novoselec. Kako sada stvari stoje, Vlada će izmjeniti i zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima kojim će se postrožiti poslovanje i uvesti mogućnost mirovinske rente i dokup staža. Društva će ubuduće moći poslovati samo kao dionička društva, a umjesto pet milijuna od njih će se tražiti minimalno 15 milijuna kuna kapitala. Što se tiče uvođenja programa mirovinske rente omogućila bi se jednokratna uplata, ali i isplata rente na temelju dokupa mirovine.