Financije više nisu “in”, gospodo, ni vi više niste “in”! Efektno je to ustvrdio Dragan Kovačević iz Janafa okupljenim financijašima na panelu o ulozi tržišta kapitala u izlasku iz krize, na konferenciji Hrvatskoga novčanog tržišta u Opatiji. O ulozi tržišta kapitala Kovačević nema dvojbe. “Tržišta kapitala nikog nisu izvukla iz recesije, već su sve u nju i uvukla. Danas u Hrvatskoj i ne postoji tržište kapitala”, smatra bivši šef Hagene, jedne od preteča Hanfe.

Treba li tržište kapitala realnoj ekonomiji ili ona više treba tržištu kapitala, bila je tema panela kojem je fokus bio nebankovni dio industrije. Slab promet i pad imovine većine ključnih igrača opet je vratilo fokus na financiranje kod banaka pa je jasno zašto se industrija pita ima li smisla tražiti novac na tržištu kapitala. “Danas je glavno pitanje na burzi koliko je prometa premalo”, slikovita je čelnica ZSE Ivana Gažić. O ozbiljnosti situacije govori podatak da polagano idemo prema brojki od 15 brokerskih društava, što je bila crna prognoza koja je prije nekoliko godina užasavala. “Često se čuje da je burza institucija od javnog interesa, a iako je korištena kao poligon za velike privatizacijske procese, danas nemam osjećaj da se druge institucije brinu za nas”, kaže i dodaje: “Ne samo da privatne kompanije ne ispunjavaju obveze prema burzi nego i država. O privatizaciji Croatia osiguranja prvo čitamo u novinama, što je nezamislivo na razvijenim tržištima.” Predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević požalio se i na situaciju da “nemate kud s novcima”.

“Poslije nepotrebne propasti jedne banke još neke druge male banke reći će ‘hvala lijepa’ jer ne mogu pokrivati troškove”, kaže dodajući da i u velikim bankama šalju signale da stanje nije sjajno ni u njihovim maticama. “To je realnost, a ne pesimizam”, kaže Kovačević. Velika prednost domaćeg tržišta je akumulirana štednja u mirovinskim fondovima i osiguravateljima, misli pak Danijel Nevidal iz Interkapitala. “U posljednjih godinu dana promijenilo se shvaćanje uloge mirovinskih fondova i oni su preuzeli ulogu aktivnih dioničara u čemu bi im i regulator trebao ići na ruku”, kazao je. Predsjednik Uprave Erste Plavoga mirovinskog fonda Petar Vlaić rekao je da je aktivizam institucionalnih ulagača dao rezultate te da su promjene vidljive. “Ne slažem se da mirovinski fondovi trebaju ulagati u baš sve tvrtke jer naša zadaća nije spašavanje gospodarstva, već stvaranje budućih mirovina za članove”, poručio je. Vrativši se na burzu, Nevidal je rekao da oporavka neće biti bez povratka stranih ulagača, no za to su potrebne barem dvije-tri “blue-chip” dionice jer “samo HT nije dovoljan”. Neizbježno se potegnulo i pitanje “shortsellinga”. Stjepko Čičak, čelnik Depozitorija koji mora složiti platformu za posudbu dionica, rekao je da su u nekoliko navrata posao odradili, no rješenje je ocijenjeno nedovoljno kvalitetnim. “Uskoro ćemo izaći s novim rješenjem prema radnoj skupini, potom Hanfi, ovog puta nadam se uspješno”, rekao je.