EN DE

Koštuničina vlada kumovala sunovratu dionica Agrobanke

Autor: Rato Petković
29. listopad 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Vrijednost njezinih dionica u siječnju iznosila je 625 eura, da bi se u listopadu smanjila na 384 eura

Samo dva mjeseca trebalo je Agrobanci da potencijal jedne od najsperpektivnijih domaćih banaka pretvori u rizičnu bankarsku instituciju iz koje mnogi od njezinih gotovo pet tisuća dioničara pokušavaju spasiti ono što se spasti može. Vrijednost njezinih dionica u siječnju iznosila 625 eura, da bi se u listopadu smanjila na 384 eura. Razlog sunovrata banke, koja je čestim emisijama dionica uspjela za godinu dana uvećati kapital za gotovo šest puta i podignuti ga na 164 milijuna eura, upućeni vide u povećanju državnog vlasništva u Agrobanci. Povećanje državnog udjela sa sedam na 20 posto uslijedilo je nakon što je ugovorom, koji su potpisali Mirko Cvetković, ministar financija, i Dušan Antonić, direktor Agrobanke, dug banke prema državi namiren povećanjem broja njezinih dionica u toj banci.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pad dionica
Država je dobila 98.000 dionica po cijeni 461,5 eura, a Agrobanka se obvezala pri eventualnom otkupu platiti 520,5 eura. I dok pojedini vladini ministri nisu krili zadovoljstvo što je država sumnjivi dug pretvorila u konkretne dionice, ostali dioničari osjećaju se prevarenima. Dionice Agrobanke postale su jedne od najjeftinijih u bankarskom sektoru, gledano u odnosu na tržišne i knjigovodstvene vrijednosti. Sve dok država nije povećala vlasništvo u dionicama Agrobanke, postojala je veća potražnja od ponude, što je toj banci omogućilo početni kapital od oko 30 milijuna eura, s kojim je došla na Beogradsku burzu, da uveća na 164 milijuna eura. Dioničari Agrobanke osjećaju se obmanutima jer je Antonić sve do potpisivanja ugovora osporavao postojanje duga Agrobanke prema državi od 43,5 milijuna eura, da bi prošlog srpnja glatko pristao na povećanje državnog vlasništva koje sada iznosi petinu ukupnog kapitala banke. Antonićev potez bio je iznuđen jer je Narodna banka uvela privremene mjere u Agrobanku nakon što je državna financijska vlast odlučila obnoviti potraživanja od Agrobanke za koja se smatralo da su oproštena. Privremena mjera imala je za cilj upozoriti potencijalne dioničare na opreznost pri kupnji Agrobankinih dionica. Sporni dug vuče porijeklo od dugovanja 12 domaćih banaka koje su se svojedobno zadužile kod Pariškog kluba, uz jamstvo Srbije kao države. Agrobanku je zadesila nevolja što je većina zaduženih banaka u međuvremenu izbrisana iz bankarskog sektora, zapadanjem u stečaj i sigurnim odlaskom u likvidaciju, pa je teret prenesen na “preživjele” banke poput Agrobanke.

Samo dva mjeseca trebalo je Agrobanci da potencijal jedne od najsperpektivnijih domaćih banaka pretvori u rizičnu bankarsku instituciju iz koje mnogi od njezinih gotovo pet tisuća dioničara pokušavaju spasiti ono što se spasti može. Vrijednost njezinih dionica u siječnju iznosila 625 eura, da bi se u listopadu smanjila na 384 eura. Razlog sunovrata banke, koja je čestim emisijama dionica uspjela za godinu dana uvećati kapital za gotovo šest puta i podignuti ga na 164 milijuna eura, upućeni vide u povećanju državnog vlasništva u Agrobanci. Povećanje državnog udjela sa sedam na 20 posto uslijedilo je nakon što je ugovorom, koji su potpisali Mirko Cvetković, ministar financija, i Dušan Antonić, direktor Agrobanke, dug banke prema državi namiren povećanjem broja njezinih dionica u toj banci.

Pad dionica
Država je dobila 98.000 dionica po cijeni 461,5 eura, a Agrobanka se obvezala pri eventualnom otkupu platiti 520,5 eura. I dok pojedini vladini ministri nisu krili zadovoljstvo što je država sumnjivi dug pretvorila u konkretne dionice, ostali dioničari osjećaju se prevarenima. Dionice Agrobanke postale su jedne od najjeftinijih u bankarskom sektoru, gledano u odnosu na tržišne i knjigovodstvene vrijednosti. Sve dok država nije povećala vlasništvo u dionicama Agrobanke, postojala je veća potražnja od ponude, što je toj banci omogućilo početni kapital od oko 30 milijuna eura, s kojim je došla na Beogradsku burzu, da uveća na 164 milijuna eura. Dioničari Agrobanke osjećaju se obmanutima jer je Antonić sve do potpisivanja ugovora osporavao postojanje duga Agrobanke prema državi od 43,5 milijuna eura, da bi prošlog srpnja glatko pristao na povećanje državnog vlasništva koje sada iznosi petinu ukupnog kapitala banke. Antonićev potez bio je iznuđen jer je Narodna banka uvela privremene mjere u Agrobanku nakon što je državna financijska vlast odlučila obnoviti potraživanja od Agrobanke za koja se smatralo da su oproštena. Privremena mjera imala je za cilj upozoriti potencijalne dioničare na opreznost pri kupnji Agrobankinih dionica. Sporni dug vuče porijeklo od dugovanja 12 domaćih banaka koje su se svojedobno zadužile kod Pariškog kluba, uz jamstvo Srbije kao države. Agrobanku je zadesila nevolja što je većina zaduženih banaka u međuvremenu izbrisana iz bankarskog sektora, zapadanjem u stečaj i sigurnim odlaskom u likvidaciju, pa je teret prenesen na “preživjele” banke poput Agrobanke.

Vrtoglavi uspon
Vrtoglavi uspon Agrobanke počeo je kada se za nju zainteresirala Moskovska banka. NBS je dala i formalnu dozvolu Moskovskoj banci da preuzme Agrobanku. Kada se činilo da će Moskovska banka biti prva ruska banka kojoj je uspjelo doći na srpsko financijsko tržište, posao je propao. Moskovska banka povukla je ponudu kada je saznala da je vrijednost dionica Agrobanke povećana na 602,5 eura. Za ruske bankare to je predstavljalo velik trošak, tim prije što su im ambicije bile da se, dolaskom u Srbiju, bave kreditiranjem velikih investicijskih poslova. Agrobanku su od Moskovske banke “spasili” njezini dioničari, pa država sa skromnim kapitalom od 7 posto nije mogla imati odlučujuću ulogu. Povećanjem njezina udjela na 20 posto uloga joj je povećana, a smanjenjem vrijednosti dionica Agrobanka je ponovno postala privlačna Moskovskoj banci. Za razliku od Srbije i Moskovske banke, koje u novonastaloj situaciji vide olakšanu mogućnost za ostvarivanje zajedničkog interesa, odnosno dolasku ruskog kapitala u Srbiju ostali dioničari smatraju se oštećenima jer su Agrobankinim aranžmanom s državom izgubili trećinu uloženog kapitala zbog pada vrijednosti ionica. Zbog nastale situacije dioničari pokazuju znakove gubljenja povjerenja u upravu Agrobanke, koja kapital rabi za investiranje preko Beogradske burze. Agrobanka je 28 posto svog portfelja, što iznosi 13 milijuna eura, uložila u Metals banku, a 23 posto u nišku AIK banku.

Beleks 15 pada trinaesti dan

Indeks najlikvidnijih srpskih dionica Beleks 15 pao je zadnjeg radnog dana prošlog tjedna za oko dva i pol posto, a time je vrijednost indeksa Beleks 15, trinaesti dan zaredom u padu. Ukupan promet iz 1003 transakcije u poslovanju vrijedio je 580,6 milijuna dinara (7,5 milijuna eura) i bio je dvostruko veći nego prethodnog dana. U kontinuiranoj trgovini najviše je poskupila dionica građevinske kompanije Ratko Mitrović (RMBG), za nešto više od četiri posto, na 1000 dinara, i uz promet od gotovo milijun dinara. Dionice poljoprivrednog poduzeća Agrobačka iz Bačke Topole (AGBC) ojačala je za tri posto, dok su Informatika (INFM), Progres (PRGS) i novosadski Akrokop (AGRC) dobili po dva posto. Pritom je Informatika imala najveći promet u kontinuiranoj trgovini, od 22,6 milijuna dinara.




Autor: Rato Petković
29. listopad 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close