Ugledni slovenski proizvođač sastavnih dijelova za automobilsku industriju, poljoprivrednu mehanizaciju, industrijsku i energetsku opremu te strojogradnju Cimos iz Kopra našao se u središtu pozornosti britanskog financijskog fonda Pamplona koji djeluje iz Londona, a sjedište ima u Luksemburgu. Pamploninu namjeru o preuzimanju Cimosa otkrio je ljubljanski list Dnevnik, a navode je potvrdio predsjednik Uprave Banke Koper Vojko Čok koji je potpisnik dioničarskog sporazuma. S obzirom na to da sadašnjem dioničarskom sporazumu ističe rok, u banci se trudimo na vrijeme pronaći pravo rješenje koje bi osiguralo daljnje uspješno poslovanje i razvoj Cimosa. U traženju rješenja moguće je ostvarivanje više interesa, a jedan od njih je i fond Pamplona koji je svojevremeno izrazio interes za proučavanje mogućnosti uspješnog uključivanja u Cimos, kaže Čok, dodavši da se Banka Koper na tome angažirala u sklopu dioničarskog sporazuma.

Pogoni u Hrvatskoj
Prema nekim informacijama u toj je banci pohranjeno dobrih 13 posto Cimosovih dionica za njegov menadžment na čelu s Francom Krašovcem. Cimos je s polustoljetnom tradicijom proizvodnje za automobilsku industriju, započetu 1959. godine suradnjom s francuskim Citroënom, investitorima sada zanimljiv i zbog svoje strateške pozicije u dijelu srednje Europe zapadno od Beča i sjeverno od Venecije. Skupinu Cimos sada čini matično društvo Cimois d.d. sa 25 ovisnih društava u osam država, a u Hrvatskoj ima tvrtke P.P.C. Buzet d.o.o. u Buzetu i Labin Progres TPS d.o.o. u Labinu. U Cimosu o otkrivenim namjerama fonda Pamplona ne žele govoriti, ali Dnevnik otkriva da je Pamplona od 2006. godine vlasnik društva SAF-Holland koje, slično kao i Cimos, isporučuje komponente za automobilsku industriju, kamione i traktore. Navodeći interes menadžmenta Cimosa da izvede menadžerski otkup društva, list tvrdi da nisu dobili odgovor na pitanje o dosadašnjoj suradnji Cimosa s SAF-Hollandom. Stoga se postavlja pitanje nije li Pamplonu potražila baš Krašovčeva ekipa da na taj način prikrije namjeravani menadžerski otkup Cimosa. Pritom se navodi da su se vlasnici Cimosa, potpisnici dioničarskog sporazuma, nedavno sastali na inicijativu Kapitalskog društva (KAD), koje zajedno s Prvim pokojninskim skladom (PPS) drži 22,22 posto Cimosa, da mu predoče svoje poglede na buduće vlasništvo Cimosa. U KAD-u nisu htjeli otkriti kakve su sugestije dobili, ali je potvrđeno da su vlasnici tražili dodatno vrijeme za formuliranje konkretnih stavova. Pored prijedloga Banke Koper da se Cimosove dionice u vlasništvu potpisnika dioničarskog sporazuma prodaju financijskom društvu KAD je dobio i prijedlog da se u postojeći dioničarski sporazum pozovu i svi ostali dioničari Cimosa te da svi zajedno potraže odgovarajućeg strateškog partnera koji bi Cimosu omogućio stabilno vlasništvo.

Stroge sankcije
Dioničarski sporazum Cimosa koji ističe potkraj ove godine potpisali su KAD i PPS, Cimos, Banka Koper, Kovinoplastika Lož, DSU, Triglav Naložbe, Zavarovalnica Triglav i šest menadžera Cimosa. U skupini šest menadžera javno se zna samo za ime predsjednika Uprave Cimosa Krašovca, dok se ostali ne žele pojaviti u javnosti. Potpisnici dioničarskog sporazuma upravljaju sa 76 posto vlasništva Cimosa, a u slučaju namjeravane prodaje dionica vlasnik ih je dužan prvo ponuditi ostalim partnerima u sporazumu. Za kršenje sporazuma predviđene su stroge sankcije, a Dnevnik podsjeća da je DSU zaustavio prodaju 6,9 posto Cimosa jer su ponude bile znatno niže vrijednosti od realne vrijednosti Cimosa.