Koliko su u koncernu Agram (ne)zadovoljni poslovanjem svoga bankarskog portfelja ostat će i dalje poslovna tajna, no izgleda da količina navodnih problema ipak nije tako bremenita da bi razmišljali o njegovoj prodaji ni godinu dana nakon preuzimanja kako su špekulirali pojedini mediji. Naime, svoj prošlogodišnji ulazak u bankarstvo u Agramu su ilustrirali kao normalan iskorak u strateškom planiranju. Ocijenili su da sprega bankoosiguranja jamči obostrano uspješniji razvoj.

Nema prodaje
Nisu skrivali ni ambiciju da bi i u bankarstvu htjeli postići trendove slične onima u industriji osiguranja. Od tih ciljeva i dalje ne odustaju, što znači da razgovori o prodaji najmlađe članice koncerna – Kreditne banke Zagreb (KBZ) unatoč špekulacijama nisu aktualni. To je jedini komentar koji se, i to neslužbeno, mogao dobiti na spomenutoj adresi. Još je prilikom preuzimanja KBZ-a početkom godine iz Agrama najavljeno kako bi tim preuzimanjem i spajanjem s Nava bankom nastala banka s aktivom u iznosu od 2,5 do 3 milijarde kuna, a ulaganje koncerna Agram u bankarsko poslovanje doseglo bi iznos od 420 milijuna kuna, priopćili su iz te kuće. Za KBZ je, podsjetimo, Agram platio 300 milijuna kuna. U spektru primarne, osiguravateljske industrije, Agram u četiri društva prisvaja 22,43 posto nacionalnog tržišta u toj branši, što ga u odnosu na konkurenciju stavlja odmah do tržišnog lidera Croatije osiguranja. Zaračunata premija tog kvarteta na kraju rujna iznosila je 1,4 milijarde kuna, a ukupni prihod na razini koncerna u tom razdoblju popeo se na 2,26 milijardi kuna. Taj je potencijal nedvojbeno jaka financijska injekcija na kojoj je moguće razvijati i vlastito bankarstvo. Kroz šest tvrtki kćeri Agram drži 90,73 posto dionica Kreditne banke Zagreb, ona je za devet mjeseci ove godine ubilježila nešto manju aktivu nego u istom razdoblju 2005. godine, iznosila je 911,6 milijuna kuna (lani 913,4 milijuna), a dobit je skoro udvostručena. U devet lanjskih mjeseci dobit je dosegnula 10,9 milijuna kuna, a ove godine 19,5 milijuna. U KBZ-u posebno izdvajaju podatak o rastu zarade po dionici koja je veća za 79 posto nego na kraju rujna 2005. Zbog činjenice da su ljetos morali priznati poraz na preuzimanju Nava banke, jer se na njihovu javnu ponudu nije odazvao nijedan dioničar, koncern Agram ostao je na samo 32,98 posto dionica u toj bankarskoj kući pa se nezadovoljstvo eventualno može vezati za tu dimenziju neuspjeha. Nava je u devet mjeseci ove godine ostvarila dobar iskorak u odnosu na prošlogodišnje poslovanje, aktiva je nadmašila 454,88 milijuna kuna, a lani je iznosila 366,56 milijuna.

Ponuda za Navu
Kod neto dobiti nije bilo takva pomaka, lani je iznosila 1,5 milijuna kuna, a ove godine 1,8 milijuna. Dionicom Nava banke do sada se nije trgovalo. Euroherc je u ime koncerna ostatku dioničara ljetos ponudio 700 kuna po dionici, no ta je cijena vlasnike većinskog paketa Nave ostavila potpuno ravnodušnima. To je, vjerojatno, u Agramu apliciralo do tada nepoznatu gorčinu prvog poslovnog neuspjeha. Izmaknuo im se cilj za koji su mislili da je dohvatljiv.

Nava banka čuva se za ‘jačeg’ igrača?

Dobro upućeni tvrde da većinski paket Nava banke netko iz skupine preostalih dioničara (Kemika 14,51 posto, GIP Pionir 5,94 posto i fizičke osobe 46,57 posto) ciljano čuva za jedno jače ime na bankarskom tržištu. Hoće li to biti KBC, koji već dulje vrijeme pokušava pronaći “ušice” za ulazak na ovdašnje tržište ili možda neka od domaćih malih banaka koja se tako namjerava tržišno ojačati za daljnju (pre)prodaju, bit će zanimljivo pratiti.