Beograd – Od nekadašnjih 39 srbijanskih banaka s većinskim domaćim kapitalom, ostalo je još 11. Većinski državni kapital postoji u Komercijalnoj banci, Poštanskoj štedionici, Jumbesu, Čačanskoj banci, Kredi i Pančevačkoj Privrednoj banci, a manjinski paket u beogradskoj Privrednoj i Agrobanci. Domaći kapital preovlađuje i u tri privatizirane banke – niškoj AIK, Uneverzal i Metals banci. Financijska vlast odlučila je u većinskom državnom vlasništvu zadržati samo Komercijalnu banku i Poštansku štedionicu, kojoj bi se, prema najnovijim informacijama, u prvoj polovici godine pripojila Srpska banka, nastala od nekadašnjeg Vojnog servisa i Yugrant banke u kojoj država ima 95,51 posto vlasništva. Njihovo spajanje najavljuje se već gotovo godinu dana, ali zbog gubitaka u koje je zapala Poštanska štedionica ta ‘’operacija’’ se stalno odlaže. Država je iz proračuna pokrila gubitak PŠ sa 16 milijuna eura i tako stekla većinsko vlasništvo pa su time ispunjeni glavni uvjeti za njihovo spajanje. Očekuje se da će se spajanjem PŠ i Srpske banke stvoriti jaka domaća banka. PŠ raspolaže s najrazvijenijom mrežom koja obuhvaća 1500 pošta, preko kojih ispaćuje mirovinu oko milijun umirovljenika. Prema kazivanju Vladislava Cvetkovića, savjetnika za privatizaciju banaka u Agenciji za osiguranje depozita, 2007. godina proći će u znaku okrupnjavanja banaka. Manje banke će preuzeti veće ili pojedini investicijski fondovi, osnivanje kojih će početi već koncem siječnja. U međuvremenu počela su poslovati četiri dobrovoljna mirovinska fonda koja bi mogla ući u vlasništvo pojedinih banaka. Prošla godina na Beogradskoj burzi protekla je u znaku najvećeg trgovanja dionicama banaka jer za druge dionice nije postojalo osobito zanimanje. NBS je istodobno pokrenula akciju spašavanja dinara. Početkom godine dinar je, u odnosu na euro pao za 0,7 posto. To je prvo posrtanje domaće valute pred eurom poslije sedmomjesečnog neprekidnog rasta. NBS je radi stabilizacije tečaja više puta kupovala na Međubankarskom deviznom tržištu euro kako bi ublažila rast dinara. Lani je kupila 1,2 milijarde eura. Sada prodajom eura nastoji zaustaviti pad dinara pa je od početka godine prodala 171,5 milijun eura. Poslovne banke povećale su potražnju za eurom, a i u mjenjačnicama građani više kupuju nego što prodaju euro.
Od 39 srpskih banaka s većinskim državnim kapitalom nakon privatizacije i spajanja ostaju samo dvije
Beograd – Od nekadašnjih 39 srbijanskih banaka s većinskim domaćim kapitalom, ostalo je još 11. Većinski državni kapital postoji u Komercijalnoj banci, Poštanskoj štedionici, Jumbesu, Čačanskoj banci, Kredi i Pančevačkoj Privrednoj banci, a manjinski paket u beogradskoj Privrednoj i Agrobanci. Domaći kapital preovlađuje i u tri privatizirane banke – niškoj AIK, Uneverzal i Metals banci. Financijska vlast odlučila je u većinskom državnom vlasništvu zadržati samo Komercijalnu banku i Poštansku štedionicu, kojoj bi se, prema najnovijim informacijama, u prvoj polovici godine pripojila Srpska banka, nastala od nekadašnjeg Vojnog servisa i Yugrant banke u kojoj država ima 95,51 posto vlasništva. Njihovo spajanje najavljuje se već gotovo godinu dana, ali zbog gubitaka u koje je zapala Poštanska štedionica ta ‘’operacija’’ se stalno odlaže. Država je iz proračuna pokrila gubitak PŠ sa 16 milijuna eura i tako stekla većinsko vlasništvo pa su time ispunjeni glavni uvjeti za njihovo spajanje. Očekuje se da će se spajanjem PŠ i Srpske banke stvoriti jaka domaća banka. PŠ raspolaže s najrazvijenijom mrežom koja obuhvaća 1500 pošta, preko kojih ispaćuje mirovinu oko milijun umirovljenika. Prema kazivanju Vladislava Cvetkovića, savjetnika za privatizaciju banaka u Agenciji za osiguranje depozita, 2007. godina proći će u znaku okrupnjavanja banaka. Manje banke će preuzeti veće ili pojedini investicijski fondovi, osnivanje kojih će početi već koncem siječnja. U međuvremenu počela su poslovati četiri dobrovoljna mirovinska fonda koja bi mogla ući u vlasništvo pojedinih banaka. Prošla godina na Beogradskoj burzi protekla je u znaku najvećeg trgovanja dionicama banaka jer za druge dionice nije postojalo osobito zanimanje. NBS je istodobno pokrenula akciju spašavanja dinara. Početkom godine dinar je, u odnosu na euro pao za 0,7 posto. To je prvo posrtanje domaće valute pred eurom poslije sedmomjesečnog neprekidnog rasta. NBS je radi stabilizacije tečaja više puta kupovala na Međubankarskom deviznom tržištu euro kako bi ublažila rast dinara. Lani je kupila 1,2 milijarde eura. Sada prodajom eura nastoji zaustaviti pad dinara pa je od početka godine prodala 171,5 milijun eura. Poslovne banke povećale su potražnju za eurom, a i u mjenjačnicama građani više kupuju nego što prodaju euro.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu