Prema podacima HNB-a, krajem prosinca 2006. kreditna zaduženost stanovništva porasla je za 21,8 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. 122 posto je iznosio rast kreditnog zaduženja građana u zadnjih pet godina, dok je rast stambenih kredita iznosio skoro 200 posto! Procjene govore kako bi krajem travnja ili krajem svibnja kreditna zaduženost stanovništva trebala prijeći granicu od 100 milijardi kuna.U prošloj godini kreditna zaduženost je rasla najviše u svibnju i rujnu, dakle prije godišnjih odmora i neposredno poslije godišnjih odmora. U siječnju i veljači je zaduživanje građana zabilježilo najniže stope rasta jer su ljeto i blagdanska kupovina iscrpili građane u dovoljnoj mjeri da početkom godine nisu išli u nova zaduživanja.Prema podacima HNB-a na kraju lipnja 2006. zaduženost stanovništva prema bankama, iskazana u eurima, iznosila je 36,4% BDP-a, dok kod članica EU on nije prelazio 19%! Projekcije HNB-a govore kako neće biti razlike u relativnoj razini zaduženosti između Hrvatske i većine usporedivih zemalja. No treba istaknuti kako je udio štednje stanovništva u BDP-u krajem lipnja 2006. iznosio 43,3%, dok je to kod većine promatranih zemalja između 20 i 30%.

Nepotpuni uvid
Treba napomenuti kako u ovim podacima nije zabilježeno zaduživanje kod rodbine, prijatelja i zelenaša, no vidljivo je kako je zaduživanje građana poraslo više nego dvostruko u zadnjih pola desetljeća. Mnogi građani se kreditno zadužuju kako bi pokrili stara dugovanja ili kako bi sebi i obitelji osigurali pristojan standard, pa makar i po cijenu kredita koji će otplaćivati godinama. Istodobno štednja građana nije pratila istom dinamikom kreditnu zaduženost, već je krajem 2006. zabilježila rast od ‘samo’ 46% u odnosu na kraj 2002., s napomenom kako se promijenila valutna struktura same štednje, i to višestruko u korist kunske štednje. Krajem 2002. je tako iznosila 67,5 milijardi kuna, da bi pola desetljeća kasnije, krajem prosinca 2006., iznosila 98,4 milijardi kuna.No treba imati na umu kako su se u međuvremenu pojavili i drugi aktivniji i atraktivniji oblici štednje osim pasivne štednje u bankama, pa i to treba uzeti u obzir pri promatranju i usporedbi ovih veličina. Tako je primjerice u dobrovoljnim mirovinskim fondovima krajem veljače prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih institucija bilo 507 milijuna kuna, u životnim osiguranjima 364 milijuna kuna, a u otvorenim investicijskim fondovima 18,97 milijardi kuna. Treba napomenuti kako se u otvorenim investicijskim fondovima nalaze i sredstva od institucionalnih ulagača, a ne samo od stanovništva. U stambenim je štedionicama prema podacima Hrvatske narodne banke krajem prvoga polugodišta 2006. bilo 5,7 milijardi kuna.

Automobili rekordno
Hoće li otvaranje novih trgovačkih centara, koje se najavljuje, s trgovinama kakvih u Hrvatskoj do sada nije bilo, dodatno povećati kreditnu zaduženost, ostaje za vidjeti. Ne treba izgubiti iz vida kako lanaca poput Mediamarkta, Saturna, Cosmosa ili Ikee u Hrvatskoj nema, dok su neki poput Zare u najavi, a poznato je kako se hrvatski jezik najviše čuje upravo u tim trgovinama u inozemstvu, ali i u C&A i H&M kojih također još uvijek nema, a sve te trgovine pokrivaju jedan segment tržišta koji hrvatski kupci traže. Ne smijemo zaboraviti niti činjenicu da je upravo prošle godine postignut rekord u prodaji novih automobila u Hrvatskoj od početka novoga stoljeća i tisućljeća, pa se godišnja prodaja približila magičnoj granici od 80.000 prodanih automobila, koja će u nekoj od idućih godina vjerojatno biti ostvarena i nadmašena, možda i prije isteka prvoga desetljeća. Krediti za kupnju automobila u ukupnoj kreditnoj zaduženosti u pravilu imaju udio oko 10-11%, nešto manji udio ima zaduženost po kreditnim karticama, a 36-38% u drže stambeni krediti, 4-5% hipotekarni krediti, dok su ostatak gotovinski krediti te minusi na tekućim računima. Treba napomenuti kako se za kupnju automobila i stanova često dijelom koriste i gotovinski krediti, a minusi na računima za dodatno opremanje stana.
(Goran Bakula)