Kina je u samo tri godine značajno povećala kreditiranje država u razvoju koje su uključene u njezin megainfrastrukturni projekt Pojas i Put, poznatiji kolokvijalno kao “Novi put svile”. Iako odobravanjem takvih zajmova kineska vlada primarno štiti interese tamošnjih banaka, analitičari ocjenjuju kako se radi o velikom izazovu za zapadne financijske institucije, poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Prema podacima iz studije objavljene jučer čiji su autori skupina znanstvenika iz institucija AidData, Svjetske banke, Harvard Kennedy Schoola te njemačkog Kiel instituta za svjetsku ekonomiju, Kina je između 2019. i 2021. odobrila 104 milijarde dolara kredita za financijsku pomoć. U zadnja dva desetljeća Kina je kreditirala 22 države s ukupno 240 milijardi dolara. Ovi podaci ukazuju da se Kina sve više uspinje kao utjecajni globalni “kreditor u krajnjoj nuždi” što predstavlja značajan izazov zapadnim institucijama poput MMF-a koje brinu za globalnu financijsku stabilnost od kraja 2. svjetskog rata.

Nema dogovora

“Globalna financijska arhitektura postaje manje koherentna, manje institucionalizirana i manje transparentna”, ističe Brad Parks, izvršni direktor AidDate s američkog koledža William & Mary, prenosi Financial Times. “Peking je stvorio novi globalni sustav prekograničnog kreditiranja za financijsku pomoć, ali je to učinjeno na netransparentan i nekoordiniran način”, dodao je Parks.

Zemlje u razvoju našle su se u financijskim problemima nakon što je rast kamatnih stopa te posljedično jačanje dolara dovelo u pitanje njihovu sposobnost otplate dugova. Nekoliko je država već otišlo u bankrot, a dio je i dalje u krizi zbog nekoordinacije između kreditora. Jedna od takvih država je Šri Lanka čiji je predsjednik Ranil Wickremesinghe prošlog tjedna pozvao Kinu i ostale kreditore na brzo postizanje dogovora o restrukturiranju dugova nakon što je MMFtoj državi odobrio 3 milijarde dolara četverogodišnjeg zajma. Kina je odbila sudjelovati u multilateralnim programima restrukturiranja dugova iako je članica MMF-a. Stoga Gana, Pakistan i ostale zadužene države pozorno motre kako će proći inicijativa Šri Lanke. Brad Parks pojašnjava kako je problem u toj priči što je kineski strogo bilateralni pristup rezultirao mnogo težim koordiniranjem svojih aktivnosti s ostalim velikim kreditorima.

Velike razlike

Nekoliko od 22 države kojima je Kina odobrila kredite za financijsku pomoć – uključujući Argentinu, Bjelorusiju, Ekvador, Egipat, Laos, Mongoliju, Pakistan, Surinam, Šri Lanku, Tursku, Ukrajinu i Venezuelu – ujedno su i primatelji MMF-ove financijske pomoći. Ipak, postoje velike razlike između MMF-ove i kineske financijske pomoći. Prva je da kineski krediti nisu jeftini. “Uobičajeni MMF-ov kredit dolazi s kamatnom stopom od dva posto. Prosječna kamatna stopa kineskih kredita za financijsku pomoć je 5 posto”, stoji u studiji. Kineska vlada također neće odobriti financijsku pomoć svim državama uključenima u projekt Pojas i put koje su se našle u problemima. Pomoć će prije dobiti veliki primatelji kineskih investicija, koji stoga predstavljaju značajan rizik za kineske banke. Podsjetimo, Pojas i put najveći je transnacionalni infrastrukturni projekt u povijesti. Američki think-tankovi procjenjuju njegovu ukupnu vrijednost između 2013. i 2021. na 838 milijardi dolara. Međutim, val kredita za pomoć pokazuje da kineski plan ima i bitne nedostatke.

Jedan od uzroka je praksa zaobilaženja studiija o izvedivosti i općenito manjak transparentnosti. Tako je nekoliko projekta postalo primjer kako se ne treba provoditi razvojno financiranje. Tu se posebno proslavila crnogorska “autocesta za nigdje”, nedovršeni projekt opterećen korupcijskim skandalima u koji je utrošeno milijardu dolara.