U razdoblju 29. prosinca prošle do 30. siječnja ove godine dionički indeks Zagrebačke burze Crobex bilježi rast od 14,7 a Varaždinski VIN 8,19 posto, i time se domaća tržišta kapitala svrstavaju u vrh tzv. tržišta u razvoju. Index CROEMI u istom je razdoblju porastao za 10,46 posto. Fondove s najvećim prinosom (u razdoblju od 31. 12. 06. do 29. 1. 07.) predvodi najstariji dionički fond KD Victoria (10,25 posto), slijede mješoviti Aureus Balanced (9,65 posto) i KD Balanced s ostvarenih 8,06 posto prinosa. Ukupno 15 fondova u promatranom razdoblju ostvarilo j prinos veći od 5 posto, od čega 9 dioničkih i 6 mješovitih fondova.

Visoki prinosi
Čak i najveći optimisti iznenađeni su s pozitivnim događajima na burzama i s fenomenalnim prinosima dioničkih i mješovitih fondova. Oni koji godinama promatraju fondove i samo čekaju kad će se desiti pad, i to onda odmah proglase burzovnim slomom, a svoj novac drže oročen u banci, počeli su kalkulirati koliko godina je potrebno držati novac oročen da bi zaradili 10, 20 ili 30 posto, koliko fondovi ostvaruju, sad već možemo reći godinu za godinom, počeli su se ohrabrivati i dio svoje bankovne štednje preusmjeravati u otvorene investicijske fondove. Iz godine u godinu ulagači traže prognoze i pitaju se kakve prinose će fondovi napraviti. Nakon što je završila 2005. godina, a najveći ostvareni prinos kod fondova bio je 33,05 posto (ICF Balanced), uslijedila je još bolja 2006. godina, u kojoj je 21 fond od ukupno 59 ostvario prinos veći od 20 posto, najbolji su bili Aureus Equity (68,89 posto) i Fima Equity (63,23 posto). Samo kratak pogled na indekse u Banjoj Luci, Sarajevu i Beogradu dovoljan je da vidimo da je sve “zeleno”, većina indeksa bilježi rast veći od 15 posto. Nastavak takvog trenda jamči i dobre prinose fondova. Dobrim prinosima za mješovite i dioničke fondove smatra se 15-20 posto godišnje, a sve iznad toga je tzv. premija. Međutim, evidentno je da na hrvatskom tržištu postoje fondovi koji se izdvajaju po ostvarenim prinosima u 2007. godini. U KD Investmentsu, koji upravlja s KD Victoria i KD Balanced fondovima, kažu da “2006. godina nije kao neke prijašnje donijela fondovima KD-a prva mjesta po ostvarenju prinosa ili imovini. Iako u nekoj općoj komparaciji sa svjetskim prinosima prinosi fondova nisu bili loši, ipak se u odnosu na ”domaću“ konkurenciju osjetio ”zaostatak”.

No početak ove godine donio je nove vjetrove i znatne promjene. Društvo je promijenilo ekipu menadžmenta, vodeći čovjek KD Investmentsa postao je Hrvoje Japunčić, do kraja protekle godine čelni čovjek KD-a brokerske kuće, a od početka ove godine ekipu KD-a pojačao je financijski analitičar Marko Varga, koji je danas glavni porfolio menadžer društva. Što se tiče imovine KD fondova, ona je pretežno usmjerena na tržišta srednje i jugoistočne Europe. Razlog tome je što se vjeruje da ta tržišta nude niže valuacije dionica nego na razvijenim tržištima, a istovremeno potencijal rasta gospodarstva samih država s tog geografskog područja je velik. Najzastupljeniji sektori u portfeljima fondova su u podjednakim omjerima industrija i turizam. Država s najvećim udjelom investiranih sredstava je Hrvatska, a slijede je članice Europske unije. Među najvećim investicijama KD fondova nalaze se renomirane tvrtke poput Ine, Končar Eleketroindustrije, Adris grupe, Arenaturista, Krke, Petrola, Bayera i Peugeota.” Aureus Invest, koji upravlja sa po jednim dioničkim i mješovitim otvorenim fondom, prinose svojih fondova objašnjava činjenicom da je u promatranom razdoblju (od početka godine) došlo do rasta niza dionica u kojima su prisutni fondovi kojima upravlja Aureus Invest što je rezultiralo i porastom vrijednosti udjela Aureus Equityja za 6,52 i Aureus Balanceda za 9,65 posto (na dan 29. 1. 07.)

Aureus i u Srbiju
Dionice koje imaju znatan udio u portfelju fondova kojima upravlja Aureus Invest, a ostvarile su rast od početka godine, jesu: Aleva, INA, Montmontaža, Tutunska banka kao i dionice brodarskih kompanija. U promatranom razdoblju najveći iskorak napravljen je time da je Aureus Invest aktivno počeo ulagati na srpskom tržištu.” Kako god bilo, potrebno je imati na umu da ne trebaju biti sva jaja u jednoj košari, te da investiranje u mješovite i dioničke fondove nije špekulacija na razini brze zarade u roku dva do tri mjeseca, nego je to investicija koja se mjeri u godinama te da strpljivost daje najbolje rezultate.

Iztok Likar, urenik portala www.hrportfolio.com

Potražnja za dionicama zasad veća od ponude

Neki su još početkom 2006. govorili o hrvatskom tržištu kapitala kao o napuhanom balonu koji treba kad-tad puknuti i ‘strašili’ investitore. Danas se većina analitičara slaže, da je tržište u zadnjim godinama veoma poraslo i da je sve teže naći dionicu koja ima potencijal nadprosječnog rasta čija cijena može visoko porasti u godini. No ono što znamo je da nitko zasigurno ne zna što će se na burzi događati sutra ili sljedeći tjedan jer bi mu za to trebala – kristalna kugla. Također znamo da na kraju cijenu dionice na burzi uvijek određuje ponuda i potražnja. Kako cijene na hrvatskim burzama u siječnju nezausavljivo rastu očito je da je potražnja za dionicama veća od ponude.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Kartično plaćanje

Što kupci danas podrazumijevaju, a dio poduzetnika još uvijek propušta?