EN DE

Katić: Država treba izaći iz metaloprerađivačkog kompleksa

Autor: Romana Dugandžija
17. kolovoz 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Glavni su kandidati za kupnju Đuro Đaković Montaže austrijski Christof, njemački Billinger, domaći konzorcij te Ingra

Đuro Đaković Montaža, jedna od rijetkih kompanija koja više od polovice prihoda ostvaruje na inozemnim tržištima, uskoro bi mogla iz državnih ruku prijeći u privatne. Za strateškog partnera žele kompaniju koja im može osigurati daljni rast i razvoj. O tome tko su potencijalni novi vlasnici te kakvi su planovi kompanije u novom energetskom ciklusu koji je tek započeo razgovarali smo s Darkom Katićem direktorom ĐĐ Montaže.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Prema nekim informacijama natječaj za prodaju udjela Đuro Đaković Holdinga trebao bi biti objavljen do kraja kolovoza. Je li to točno?
Kompletnu privatizaciju, odnosno nastavak privatizacije, vodit će Holding Đure Đakovića za sva društva kćeri kao većinski vlasnik i oni će odrediti sve uvjete. Nadam se da je naša poruka o potrebi za strateškim partnerstvom u nastavku privatizacije, pa i radničkom dioničarstvu naišla na plodno tlo. U kontekstu okretanja Europi bitno je uključiti se u proces globalizacije, što je moguće kroz strateško partnerstvo, nama važno iz nekoliko razloga. Kroz stabilnije tržište osigurali bismo znatniji rast i razvoj, kao i dodatno zapošljavanje uz uvjet da se paralelno riješi problem nedostajućih kadrova koji su u ovom trenutku kritični. U svakom slučaju postali bismo konkurentniji, stabilizirali bismo tržište i bilo bi nam lakše. To bi značilo kvalitetniju i bolju pripremu za ulazak u Europsku uniju.

Đuro Đaković Montaža, jedna od rijetkih kompanija koja više od polovice prihoda ostvaruje na inozemnim tržištima, uskoro bi mogla iz državnih ruku prijeći u privatne. Za strateškog partnera žele kompaniju koja im može osigurati daljni rast i razvoj. O tome tko su potencijalni novi vlasnici te kakvi su planovi kompanije u novom energetskom ciklusu koji je tek započeo razgovarali smo s Darkom Katićem direktorom ĐĐ Montaže.

Prema nekim informacijama natječaj za prodaju udjela Đuro Đaković Holdinga trebao bi biti objavljen do kraja kolovoza. Je li to točno?
Kompletnu privatizaciju, odnosno nastavak privatizacije, vodit će Holding Đure Đakovića za sva društva kćeri kao većinski vlasnik i oni će odrediti sve uvjete. Nadam se da je naša poruka o potrebi za strateškim partnerstvom u nastavku privatizacije, pa i radničkom dioničarstvu naišla na plodno tlo. U kontekstu okretanja Europi bitno je uključiti se u proces globalizacije, što je moguće kroz strateško partnerstvo, nama važno iz nekoliko razloga. Kroz stabilnije tržište osigurali bismo znatniji rast i razvoj, kao i dodatno zapošljavanje uz uvjet da se paralelno riješi problem nedostajućih kadrova koji su u ovom trenutku kritični. U svakom slučaju postali bismo konkurentniji, stabilizirali bismo tržište i bilo bi nam lakše. To bi značilo kvalitetniju i bolju pripremu za ulazak u Europsku uniju.

No zašto bi država kao većinski vlasnik prodala udjel u kompaniji pred kojom je dobra perspektiva?
Naš je zadatak zapošljavati i redovno podmirivati poreze i doprinose. Interes države je da podrži sve korake koji će tome doprinijeti. S druge strane nije logično da u metaloprerađivačkom kompleksu, a mi smo dio toga kompleksa, država ima većinske udjele. Montažerske kompanije u Europi i Republici Hrvatskoj uglavnom su privatizirane. Ako se uzme u obzir da bi naša konkurentnost porasla što bi značilo da bismo postizali i bolje cijene, bolje rezultate, a onda bolje i punili kasicu, pritom mislim na državnu kasu, onda ne vidim zašto bi trebalo biti oponiranja.

Što stoji u pismima namjere koje ste dobili od zainteresiranih strana?
Dijelu prezentacije smo nazočili i dio pisama namjere smo dobili u kopiji. Austrijanci su bili prvi, to je tvrtka Christof iz Graza, i oni su rekli da bi imali interes manjinskog udjela u Đuri Đaković Montaži zbog suradnje koju imamo u Austriji. Oni su razmišljali o ulasku u proizvodnju u Slavonskim Brodu. Oni bi mogli neke velike komponente koje izvoze u Kinu proizvoditi u Brodu. Domaći konzorcij na čelu s IGH želi nešto drugo. Oni žele upotpuniti svoj ciklus proizvodnje čeličnih konstrukcija na način da uđu u strateško partnerstvo s nama. Ono što proizvodi Dalekovod i što bismo proizvodili mi zadovoljilo bi potrebe cestogradnje i obnove željezničkih pruga u Republici Hrvatskoj, vjerojatno sutra 5C koridora u Bosni i Hercegovini, ali i velike ugovorene poslove koje Dalekovod ima u Europi. Tvrtka Bilfinger Berger iz SR Njemačke javila se kao jedan od naših današnjih partnera, imajući u vidu nadolazeći ciklus energetike i nedostajuće kapacitete, izrazili su želju za većinskim paketom ĐĐ Montaža d.d. Kada su u pitanju interesi Ingre nemam konkretnije informacije.

Mislite li da je domaći konzorcij dovoljno financijski snažan da bi vam mogao osigurati rast i razvoj koji želite?
Više je stvar u onom drugom što oni imaju, a to su tržišta. To je zatvorena cjelina projekta građevinara kojemu nedostaje u dijelu čeličnih mostova ovakav proizvođač-montažer kao što smo mi.

Što vi kao direktor tvrtke mislite tko bi od ponuđača bio najbolji strateški partner?
Pozdravljam svaku od navedenih opcija. Promatram to kroz naša tri programska sektora kao cjelovito rješavanje jednog, drugog ili trećeg. Čim se izbalansira tržište i ugovore dugoročni poslovi, mnogo je lakše posložiti troškove, pogotovo je lakše planirati radne dozvole i kvalitetno raspoređivati radnike jer, kao što ste vidjeli, mi radimo u niz zemalja, a u većini od njih su potrebne radne dozvole i te se prepreke teško mogu rješavati u kratkom roku.

No sigurno vam je jedan bolji od ostalih?
Zaista mi ne odlučujemo o tome, a vrlo vjerojatno ćemo samo biti pitani za mišljenje i ja pozdravljam bilo kojeg strateškog partnera. Najvažnije je da se napravi taj iskorak.

U veljači se pisalo o privatizaciji 35-postotnog udjela u četiri vaše tvrtke kćeri. Što se s tim događa?
Moje informacije govore da su neki stavovi promijenjeni, ali ne znam prave informacije o tome. Mislim, a to smo govorili i prošle godine, da je jako važno da se poštuje specifičnost svake tvrtke i vjerujem da će tako i biti.

Novi ciklus energetike se pokreće u Europi i vi ćete sudjelovati u njemu. Kolika će biti vrijednost tih poslova i koliko će taj ciklus trajati?
To su za nas neshvatljive vrijednosti. U idućih desetak godina gradit će se niz elektrana, a jedna termoelektrana ili nuklearna elektrana od 1000 ili 1600 MGB stoji strahovito mnogo. Ako svoj kapacitet uključimo u taj proces i podignemo godišnji promet na možda 80-90 milijuna eura do kraja petogodišta, uključujući i tržište Hrvatske koje ne smijemo zaboraviti, mi smo napravili golem posao. Na domaćem tržištu predstoje znatni poslovi u rafinerijama nafte za kupca Inu d.d. i znatni poslovi za HEP d.d., mislim na elektrane koje će se nakon Zagreba graditi u Sisku i Osijeku, a potom i neki veliki termoenergetski objekti te na još vrlo aktualnu cestogradnju. Zbog sistema radnih dozvola u SR Njemačkoj, gdje radnik može raditi dvije godine, nama je domaće tržište, kao i rad u trećim zemljama, važno zbog očuvanja kontinuiteta zapošljavanja kapaciteta.

Što nas čeka na hrvatskom energetskom tržištu?
Kad završi ciklus izgradnje europskih energetskih objekata, očekujemo početak izgradnje jednog većeg energetskog objekta u Republici Hrvatskoj, a i u Sloveniji smo dobili informaciju da su pri odluci o nastavku novih objekata.




Koji projekti vas čekaju na inozemnom tržištu?
Kada su u pitanju projekti u SR Njemačkoj, to su danas aktualni projekti na nekoliko novih elektrana pojedinačne vrijednosti više od 5 milijuna eura na kojima radimo svoj ugovoreni dio, te objekti spalionica smeća i takav kontinuitet očekujemo i u idućim godinama. U Finskoj se uključujemo u gradnju nove nuklearne elektrane, a u Norveškoj završavamo radove u rafineriji plina. U sektoru cementne industrije završavamo pregovore s tvrtkom Polysius o rekonstrukciji jedne cementare u Mađarskoj.

Kolika je vrijednost ugovorenih radova u inozemstvu?
Za ovu godinu s dijelom ugovora koji se prenose u 2008. oko 40 milijuna eura.

Kakve su vaše prognoze za 2007. i dalje?
Procjenjujemo ostvarenje konsolidiranog ukupnog prihoda na nivou 500 milijuna kuna i dobit po oprezivanju od 5,5 do 6 milijuna kuna. Na ovo pitanje kako će se kretati rast plasmana u sljedećim godinama, ograničavajući faktor je kvalitetan kadar. U 2009. i 2010. možemo očekivati znatniji rast prodaje usluga, no 2008. još će biti godina prilagodbe nešto slabijeg rasta no što bismo htjeli. U 2008. g. dakle 4-5 posto, a u 2009. oko 10 posto.

Biografija
Oženjen, otac troje djece.
Rođen 28. prosinca 1957. godine u Slavonskom Brodu.
Osnovu i srednju školu završio je u Slavonskom Brodu.
Ekonomski fakultet završio je u Zagrebu kao stipendist ĐĐ Montaže.
Nakon završetka fakulteta zaposlio se u ĐĐ Montaži
od 1981. do 1986. god. u Komercijalnoj službi – na poslovima rukovoditelja Nabave
od 1986. do 1989. god. na poslovima financijskog direktora
od 2002. do 2007. god. na poslovima direktora ĐĐ Montaža d.d.

Vjerojatno ćemo morati uvoziti radnu snagu

Kako mislite riješiti problem nedostatka radne snage?
Ići ćemo u nekoliko pravaca, dugoročno i kratkoročno. Probat ćemo utjecati na pojednostavljenje procedure ishođenja i korištenja radnih dozvola u SR Njemačkoj, temeljenom na međudržavnom sporazumu između Njemačke i Hrvatske. Nastavit ćemo akcije sa Zavodom za zapošljavanje u Slavonskon Brodu i ostalim regijama na procesu prekvalifikacije za zanimanja bravar i zavarivač. Treću aktivnost usmjerit ćemo daljnjoj suradnji s Industrijsko-obrtničkom školom u Slavonskom Brodu na obrazovanju srednjoškolskih kadrova za vlastite potrebe i strojarskim fakultetima na stipendiranju studenata za vlastite potrebe. I konačno, uz stalno obrazovanje naših zaposlenika radi podizanja kvalitete i znanja pokušat ćemo ostvariti jednu ideju vezanu za ishođenje radnih dozvola za naše potrebe radi uvoza radne snage iz susjednih zemalja.

Autor: Romana Dugandžija
17. kolovoz 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

kakva su ovo pitanja, zar je to razina poslovnih novina?!

No zašto bi država kao većinski vlasnik prodala udjel u kompaniji pred kojom je dobra perspektiva?

Zato što je posao države baviti se izgradnjom pravne, socijalne i fizičke infrastrukture, a ne poduzetništvom u metaloprerađivačkoj industriji! [smiley9] Zar je doista to potrebno objašnjavati poslovnim novinarima!

i još to provokativno zapitkivanje o direktorovim preferencijama vlasnika!

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close