Samo 0,5 posto od 128 milijardi kuna ukupnih šteta od zagrebačkog i petrinjskog potresa bilo je pokriveno osiguranjem, a od ukupnog procijenjenog iznosa sanacije od 17 milijardi eura, osiguratelji su isplatili 0,5 posto iznosa od ukupnih šteta nastalih u potresima. Kad je riječ o osiguranju od katastrofalnih posljedica, u Hrvatskoj vlada ogroman jaz (protection gap), koji doseže više od 99 posto, za razliku od razvijenih zemalja u kojima se kreće na oko 20 do 30 posto.

Istodobno, Hrvatska se nalazi na području koje je u visokom riziku od prirodnih katastrofa kao što su potresi i poplave, uza sve veći rizik od posljedica klimatskih promjena.

Posljedice iduće prirodne katastrofe ne može i ne smije pokrivati država, s obzirom na to da država upravlja novcem poreznih obveznika i nepotrebno je opterećivati buduće generacije događajima iz prošlosti. Zbog toga je nužno pokrenuti intenzivnije financijsko opismenjavanje javnosti, te osvijestiti građane i poduzetnike da osiguranje nije trošak, već ulaganje u sigurniju budućnost.

Nužna pomoć brokera
Također, i s obzirom na povećanje cijena osiguranja do kojeg je došlo uslijed inflacije i porasta svih troškova, pritom je jako važno angažirati brokere u osiguranju kako bi bilo što manje lutanja i kako bi se sastavile police što prikladnije za građane ili tvrtke.

Istaknuli su to vodeći predstavnici struke te gospodarstvenici na okruglom stolu o osiguranju katastrofalnih rizika održanom u organizaciji Poslovnog dnevnika, uz podršku tvrtke InterOmnia kao glavnog partnera projekta.

Ljiljana Marić, direktorica Sektora za superviziju osiguranja, leasinga i faktoringa Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) istaknula je podatak da osiguranje od potresa čini tek 1,7 posto udjela u ukupnoj premiji neživotnih osiguranja, dok poplave čine tek 0,7 posto, iako su one česta pojava.

Zagrebački i petrinjski potres 2020. godine nanijeli su štete u iznosu 128 milijardi kuna/B. Filić/PIXSELL

“Hrvatska se nalazi među zemljama članicama Eu koje su najmanje pokrivene osiguranjem od katastrofalnih rizika, i nešto se tu mora učiniti da se stanje popravi. I osiguratelji i regulatori trebaju raditi na jačanju financijsku pismenost među građanima i poduzetnicima i vrlo jasno komunicirati što pojedine police pokrivaju”, smatra Ljiljana Marić.

Paulina Fudurić, direktorica tvrtke InterOmnia za brokerske poslove u osiguranju i reosiguranju, istaknula je upravo kako kod analiza ponuda njihovi brokeri kao dio standardne procedure upravo vode računa o tome da klijentima objasne što je bitno za njih.

Konkretne komunikacijske vještine

Što danas znači biti relevantan iz perspektive onih koji kreiraju komunikaciju budućnosti?

POSLOVNI USPJEH I INOVACIJE U REGIJI

Trideset godina povjerenja: Kako su pametna rješenja i održivost osvojili hrvatske potrošače

“Ljudi ne čitaju detalje ponuda i često ih ni ne razumiju, i mi smo tu da ih upozorimo na rizike, i tu odgovornost vrlo ozbiljno shvaćamo, što pokazuje podatak da naši brokeri imaju policu osiguranja vrijednu 1,3 milijuna eura za slučajeve pogrešnih procjena”, otkrila je Paulina Fudurić.

Kako izgleda proces osiguranja u Podravci ispričao je Zvonimir Žaja, direktor riznice u Podravci. “S obzirom na značajne resurse Podravke koja posluje u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji i velik broj zaposlenika, Podravka vrlo ozbiljno pristupa procesu ugovaranja osiguranja koji se odvija u tri faze. Prva faza je detekcija rizika i strukturiranje programa, i ta je faza najbitnija kako bi se osiguranje plasiralo na adekvatnim tržištima s respektabilnim partnerima.

Pritom pazimo da angažiramo kvalitetne brokere za koje smo sigurni da zastupaju naše interese kao bismo ugovorili ono što nam je potrebno”, pojasnio je Zvonimir Žaja, istaknuvši da osiguranje jest trošak, no korist je višestruka. Žaja dodaje kako uz velike kompanije, i mali i srednji poduzetnici trebaju koristiti pomoć brokera za custom made police.

Visoka svijest nautičara
Nautičari i vlasnici plovila spadaju među one koji imaju visoku razinu svijesti kad je osiguranje od katastrofa u pitanju, što je logično s obzirom na vrijednost plovila i varljivost mora, čak i u sigurnosti marina.

Kristijan Pavić, predsjednik uprave lanca marina ACI dao je primjer nevere u Rovinju početkom 2016. godine, nakon koje je čak 128 vlasnika plovila prijavilo štetu. Do kolovoza iste godine sve je obrađeno i riješeno na zadovoljstvo svih vlasnika, s tim da je ukupna šteta bila oko 400 tisuća eura. Pavić ističe kako je tim vlasnicima plovila njihova polica osiguranja bila više nego korisna, te dodaje da ACI surađuje s InterOmniom zadnjih 10 godina.

Primorsko-goranska županija s više od 120 ustanova u portfelju, a tu spada i niz zdravstvenih ustanova, obrazovne ustanove, standardno koristi usluge brokera za sklapanje polica osiguranja, što im se pokazalo kao vrlo korisno, istaknuo je Vojko Braut, zamjenik župana Primorsko-goranske županije. Otkriva da im zahvaljujući pametnom promišljanju premija pala za 50 posto, a naplata od osiguranja rasla je za 50 do 120 posto u nekim slučajevima.

Jana Mahmet, direktorica Sektora obrade šteta u Wiener osiguranju otkriva kako se u Hrvatskoj oko 20 posto portfelja osiguranja ugovara preko brokera, s tim da je taj udjel kod korporativnih klijenata oko 40 posto. “Brokeri su najteži pregovarači i guraju nas do granica, no s obzirom da je osiguranje konzervativna branša, oni nas time prisiljavaju da se prilagođavamo potrebama tržišta i klijenata, pa tako danas pružamo usluge o kojima nismo ni razmišljati prije 20 godina. Osiguranje je stvar povjerenja, vi tu ne kupujete nešto opipljivo i zato je puno lakše dati povjerenje nekom nezavisnom stručnjaku koji zastupa vaše interese”, kaže Jana Mahmet.

Vojko Braut; Jana Mahmet

I tu utječe inflacija
Ističe kako na cijene osiguranja, koje su svakako narasle zbog inflacije i rasta troškova, treba gledati dvojako. Iznijela je podatak da je na razini cijelog svijeta ukupna šteta od katastrofa dosegnula iznos od 270 milijardi dolara, od čega je tek 50 posto bilo pokriveno osiguranjima.

Prosjek za Europu bio je 25 posto, a za Hrvatsku tek 2 posto. Pritom, protection gap ovisi o razvijenosti države, a cijena osiguranja dakako i o učestalosti katastrofalnih događaja te njihovoj težini. Usto, na cijene reosiguravatelja je utjecalo i povećanje cijena velikih osiguravatelja u 2017. godini, napomenula je Mahmet.

Klimatske promjene utječu na povećanje učestalosti katastrofalnih događanja, i Hrvatska je tu jako izložena, napominje Mahmet. “Naizloženiji su sektori poput poljoprivrede, ali i turizma i ugostiteljstva, i tu će se uz osiguravatelje morati uključiti i ostali dionici, od lokalnih uprava do privatnog sektora”, kaže Mahmet.

Braut navodi kako se klimatske promjene itekako anticipiraju u donošenju odluka u Primorsko-goranskoj županiji, a primjer je da se u svakom novom projektu uz more visina rive planira na 1,5 metar više nego ranije, zbog podizanja razine mora koje se očekuje u budućnosti.

Stručnjaci koji su se okupili na okruglom stolu Poslovnog dnevnika smatraju da se u nadolazećem razdoblju može očekivati blagi rast tržišta osiguranja od katastrofalnih posljedica, ali taj će rast ipak i dalje biti slabiji od prosjeka Europske unije. Očekuje se i porast udjela brokera u sklapanju polica osiguranja, no paralelno treba jačati financijsko opismenjavanje na svim razinama.