Velika financijska kriza u svijetu koja je rezultirala pesimizmom na svjetskim tržištima kapitala utjecala je, između ostalog, i na smanjenje tržišne kapitalizacije dionica gotovo svih burzi u regiji. Zagrebačka burza svoju je tržišnu kapitalizaciju od početka godine smanjila za nešto više od 9 milijardi eura, ili oko 70 milijardi kuna pa je na kraju trgovinskog dana u ponedjeljak iznosila 285,9 milijardi kuna. Sofijska burza umanjila je svoju tržišnu kapitalizaciju za više od 3 i pol milijarde eura koja je u 2007. iznosila 15,3 milijarde eura, dok je u petak bila 11,7 milijardi eura.

Pad cijena dionica
Ukupna tržišna kapitalizacija na svim je burzama u regiji smanjena. Budimpeštanska burza na kraju je ožujka zabilježila 25 milijardi eura tržišne kapitalizacije, dok je na kraju godine ona iznosila više od 30 milijardi eura. Ljubljanska burza čak je povećala svoju tržišnu kapitalizaciju u odnosu na kraj prošle godine, ali se i ta se burza posljednjih nekoliko tjedana našla pod udarom korekcije i smanjenog prometa. Prema podacima Erste vrijednosnica, sa svjetskih je burzi od listopada prošle godine povučeno više od 63 milijarde eura zbog straha ulagača da će globalna financijska kriza potrajati još neko vrijeme. Razlozi pada burzovnih indeksa i prometa, međutim, nisu tako jednostavni i jednoznačni o čemu je Ivan Ivin, predsjednik Uprave MP Investa kazao: “Za smanjenje tržišne kapitalizacije burzi u regiji vezan je čitav niz razloga. Nikada nije u pitanju samo jedan razlog korekcije bilo koje burze. Smanjenje tržišne kapitalizacije nije samo pitanje pada indeksa, nego i likvidnosti”. Mnogi ulagači u posljednje vrijeme osjećaju pesimizam koji je zahvatio Zagrebačku burzu. Pad svjetskih indeksa utjecao je na strane ulagače na ovim prostorima koji su se počeli povlačiti kako bi nadoknadili gubitke. Politička kriza u susjedstvu utjecala je i na okolne burze, pa tako i Zagrebačku. Ivin tvrdi da na povlačenje stranih ulagača utjecala politička kriza kao i nešto lošije prognoze za ovu godinu.

Ulagači bježe od Mađarske
I dok Zagrebačka burza, prema mnogim analitičarima ne bi smjela biti pogođena fundamentalnim makroekonomskim pokazateljima, to nije slučaj s Budimpeštanskom burzom. Naime, Mađarska je u 2007. zabilježila najvišu inflaciju od 8 posto u SI Europi. Osim toga Mađarska je lani imala najmanji rast BDP-a od samo 1,3 posto. Prognoze za 2008. govore da će on iznositi 2,2 posto, što je još nedovoljno da bi se vratilo povjerenje investitora. Iako je hrvatsko gospodarstvo fundamentalno zdravo, ono je ipak i dalje plitko i potrebni su mu strani ulagači kako bi odagnali strah domaćih igrača koji je u posljednjih tjedan dana uvjetovan i medijskim apelima da se ne rasprodaju udjeli u Braniteljskom fondu nakon što je u ponedjeljak istekao lock up raspolaganja udjelima. To je dovelo do pada CROBEX-a većeg od 5 posto. Ipak, kada se spominje pad indeksa, ne treba zanemariti da je tržišna kapitalizacija ZSE lani rasla čak 61 posto te da je promet rastao 30,6 posto.

Realni sektor u SAD-u na zdravim nogama

Američka ekonomija ima veliku prednost u vrijeme kada pada u recesiju, kazao je bivši direktor Feda Alan Greenspan, objasnivši da je poslovanje tvrtki u realnom sektoru u puno boljoj financijskoj situaciji nego što se to misli. Kompanije izvan financijskog sektora, poput Cisco Systemsa ili Coca-Cole, ukupno su usisale više od 500 bilijuna dolara u gotovini. Smanjile su svoje kratkoročne dugove rekordno nisko kako bi se što bolje pripremile za bilo kakve lomove na tržištu. “Imamo bolju i odgovorniju ekonomiju koja se umnogočemu razlikuje od financijske industrije”, kazao je Greenspan.