Razdoblje povoljne likvidnosti se nastavlja na tržištu što doprinosi smanjivanju razine kamatnih stopa kod depozita novčanog tržišta najkraćeg roka. Kamatne su stope prošlog tjedna pale ispod razine od 3 posto u već drugom tjednu održavanja i izdvajanja obvezne pričuve. Likvidnost je prošloga tjedna dodatno podržana priljevom kuna od devizne intervencije prošlog tjedna te se održavaju znatni prosjeci na računima banaka što će omogućiti mirno razdoblje održavanja obvezne pričuve. Zbog povoljne likvidnosti banke nisu imale potrebu zaduživati se na obratnoj repo aukciji HNB-a pa je ukupni plasirani iznos na posljednjoj aukciji iznosio zanemarivih 6,2 milijuna kuna. Povoljna likvidnost se osjetila i na dugoročnijim kamatnim stopama na novčanom tržištu koje su pale za desetak baznih bodova održavajući znatno višu stabilnost nego u prošlosti. ZIBOR za tromjesečne depozite pao je na razinu od 4,35 posto što je najniže u posljednja dva mjeseca. Dugoročnije kamatne stope nisu tako snažno korelirane uz dnevnu likvidnost kao primjerice kamatne stope za prekonoćne depozite te na njih daleko stabilizirajuće utječe nepromijenjena obratna repo stopa. Prošloga tjedna nije bilo aukcije trezorskih zapisa Ministarstva financija čemu su doprinijele činjenice da nije bilo dospijeća trezorskih zapisa kao i plasman nove tranše sedmogodišnje kunske obveznice u iznosu od 1,5 milijardi kuna. No, prinosi ostvareni na prethodnim aukcijama ostaju i dalje aktualni s razinama između 3 i 4 posto (3,0 posto na tromjesečne zapise, 3,50 posto na šestomjesečne zapise i 3,95 posto na jednogodišnje zapise). Aprecijacijski pritisci na kunu koji su postojali još i početkom ovog tjedna zamijenjeni su deprecijacijskim čimbenicima za kunu. Naime, u situaciji više likvidnosti povećana je korporativna potražnja, odnosno potražnja institucionalnih investitora za devizama pa je tečaj uspio ponovno prijeći razinu od 7,35 kuna za euro, odnosno popeti se iznad razine od 7,37 kuna za euro na tržištu uz znatno zaostajanje srednjeg tečaja.
(RBA analize)