Zbog porasta gotovine u optjecaju i većeg prosječnog stanja depozita države kod HNB-a prosječni se višak likvidnosti u financijskom sustavu u svibnju se smanjio u odnosu na travanj, ali i nadalje su posrijedi veliki iznosi viškova. Uz povoljnu situaciju s likvidnošću kamate na novčanom tržištu s ionako niskih razina dodatno su pale, a izdašna je likvidnost i plodno tlo za nastavak pada kamata na depozite i kredite.

Pritom su one kod štednje u travnju u odnosu na ožujak pale jače pa su tijekom travnja dosegnule i višegodišnje minimume. Visoka likvidnost i stanje potražnje za kreditima trenutno ne potiču banke na kamatna nadmetanja u privlačenju depozita, a u tom smjeru ne djeluje ni skori ulazak u EU. U uvjetima rasta loših kredita koji utječu na (ne)sklonost riziku, ali i u svjetlu najava strožih zahtjeva za rezervacijama, banke su očito zaokupljene očuvanjem profitabilnosti koju pokušavaju osigurati i kroz što niže troškove izvora, na strani pasive. Potvrđuje to i nastavak pada kamatnih stopa na eurske depozite stanovništva, koji čine najveći dio izvora poslovnih banaka.  Budući da su depoziti za banke općenito dominantan izvor financiranja, realno je pretpostaviti da bi se sa smanjenjem averzije prema riziku pojačali i konkurentski pritisci u ponudi kamata na depozite, ističu financijaši. Istodobno, analitičari središnje banke ističu kako je snižavanje kamata na kredite u prvom redu rezultat povoljnijega kratkoročnog kunskoga kreditiranja poduzeća s prosječnih ožujskih 6,58 na 6,27 posto u travnju. Kod kredita, međutim, kretanja kamata nisu jednosmjerna.

Na dugoročne kredite uz valutnu klauzulu kamate su s ožujskih 5,88 posto u travnju porasle na 6,23 posto. No, takvih se kredita odobrava znatno manje nego kratkoročnih kunskih, pa je i njihov doprinos kretanju aktivnih kamatnih stopa banaka ograničen. Ili barem nije presudan za konačni predznak. I uz prošlomjesečno smanjenje prosječnog viška likvidnosti sa 7,1 na 5,7 milijardi kuna kamatne stope na prekonoćne međubankovne pozajmice smanjile su se s prosječnih 0,41 na 0,31 posto, s tim da su i oscilacije smanjene (raspon od 0,25 do 0,50 posto). I u kratkoročnom financiranju države putem trezorskih zapisa kamate su u svibnju imale jak pečat dobre likvidnosti; zadržale su se na veoma niskim razinama uz, u pravilu, veću potražnju od planiranog iznosa izdanja. Ipak, utjecaj visoke likvidnosti s početkom lipnja je otupjelo približavanje izdanja državnih obveznica.

Zbog pozicioniranja za skoro izdanje državnih obveznica koje kupcima nose bolje prinose, potražnja je osjetno smanjena pa su tako na ovotjednoj aukciji, uz manji promet od plana, i kamate na trezorce malo porasle. Posljednji dostupni podaci o kretanju kreditne aktivnosti banaka, pak, upućuju na povećani za 2,3 milijarde kuna ili 0,9 posto. Kako objašnjavaju u HNB-u, time se nastavio blagi rast kreditne aktivnosti zabilježen i u prvom tromjesečju. Travanjski prirast kreditiranja pripisuje se ponajprije  znatnom povećanju kredita poduzećima (za 1,8 milijardi kuna), ali s naglaskom na nekoliko "velikih". Na godišnjoj razini krediti na kraju travnja bilježe ipak tek blagih 0,8 posto rasta (bez učinka tečaja, preuzimanja duga škverova). Sektor poduzeća je više-manje u stagnaciji, dok su krediti građanima pali 1,7 posto.