Predsjednik EGM Capitala, kompanije koja upravlja hedge fondovima, William Grayson nikada nije stupio na tlo Kajmanskog otočja, no to ga nije spriječilo da tamo ustanovi jedan od fondova. Kajmansko otočje poznato je po unosnim poreznim olakšicama i velikim financijskim mogućnostima pa je ovo područje pod britanskom vlašću postalo magnet za hedge fond menadžere. Otoci su inače poznati po tome da se zakonodavci međusobno natječu oko toga čije će gospodarsko okružje biti pristupačnije za poduzetnike iz cijelog svijeta, a Kajmansko otočje jedno je od “najgostoljubivijih” u tom smislu. Grayson je jednom prilikom izjavio kako je hedge menadžeru, osim mogućnosti dobrog poslovanja, važno može li se opustiti uz golf ili podvodni ribolov, a ovaj mali arhipelag nudi sve te mogućnosti.

Privlačna opcija
U samo dva tjedna i neznatnih 35.000 dolara naknade svatko može ustanoviti hedge fond na Kajmanskom otočju što je, usporedimo li to s europskim ili američkim zakonima, vrlo brzo i vrlo jeftino – naknade su na zapadu i do deset puta više. I dok su brzina i niska cijena vrlo privlačne, pravi mamac je zapravo što su sve korporacije i ustanovljena partnerstva savršeno legalna i na taj način omogućavaju velikim investitorima da izbjegnu plaćanje poreza i do 35 posto od onoga koji interna porezna uprava određuje i naplaćuje. Takvi porezi također omogućavaju američkim fondovskim menadžerima da domaće porezne stope pridodaju svojoj osobnoj dobiti na način da je kanaliziraju fondovima ustanovljene na područjima gdje su te stope znatno niže kao što je to slučaj na Kajmanskom otočju. Najveći od otoka je Grand Cayman, dugačak samo 35 kilometara, no nevjerojatne porezne olakšice pretvorile su ga u pravu tvornicu prihoda te se procjenjuje da je samo preko hedge fondova “okrenuto” više od 1,5 bilijuna dolara. Kurt Schacht, direktor u CFA Centru za financijski integritet, tvrdi da su neki od najboljih menadžera svoje poslovanje premjestili upravo na Kajmansko otočje. “Grand Cayman je ‘in’ mjesto za menadžere koji žele zaraditi novac, a usto imati male troškove”, izjavio je Schacht.

Utočište gusarima
Otočje, čak 1600 kilometara od Miamija, nekada je služilo kao utočište gusarima koji su tamo skrivali svoj plijen. Prije nekih deset godina isto je mjesto od američkih zakonodavaca bilo opisivano kao “praonica novca” i mjesto okupljanja svjetskih kriminalaca i mafijaša. Danas je to korporativno utočište za, ako je vjerovati Monetarnoj agenciji Kajmanskih otoka, tri od svaka četiri hedge fonda u svijetu što je veća koncentracija nego je to slučaj bilo gdje u svijetu. Osim spomenutih olakšica i izuzetno povoljnog regulatornog režima, u sustavu je i čitava vojska stranih bankara, poreznih odvjetnika, računovođa i fondovskih administratora koji se brinu da sve bude prema zakonu. Ted Bravakis, direktor PR odjela u Portfolio of Finance and Economics, agencije na Kajmanskim otocima koja se bavi regulacijom financijskih usluga, tvrdi da je nepošteno da se američke i svjetske vlade osvrću na njih u negativnom smislu. “Činjenica da mnogi poduzetnici vide Kajmansko otočje kao način da izbjegnu plaćanje poreza u svojoj zemlji nije krivnja našeg režima koji dopušta jeftinije poslovanje. Krivnja je u zemljama odakle ti poduzetnici dolaze, a koje svojom jurisidikcijom omogućavaju takvo ponašanje”, izjavio je Bravakis.

Individualni ulagači ne mogu, a kompanije mogu ulagati u offshore kompanije

Zanimljivo je da prema američkim zakonima individualnim ulagačima nije dopušteno igrati tu poreznu igru jer oni ulažu svoj novac u hedge fond čime podliježu plaćanju poreza od 15 do 35 posto. Međutim, strani ulagači i američke institucije poput bolnica ili sveučilišta mogu svoja sredstva stavljati i u ostale dijelove hedge fondova poput nekog koji je registriran i na Kajmanskim otocima. U Hrvatskoj se također mnogo poduzetnika i kompanija odlučilo na takva offshore ulaganja te se često mogu vidjeti registarske tablice automobila s prepoznatljivim palmicama koje govore da je riječ o kompaniji koja svoj novac ulaže upravo putem offshore kompanija i fondova.