Europska komisija (EK) namjerava borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma prebaciti na europsku razinu u svjetlu nedavnih skandala koji su otkrili slabosti EU u tom području.

Kako saznaje Financial Times, predsjednik EK Jean-Claude Juncker sutra će održati govor o stanju Unije, a u njemu će spomenuti dvije inicijative koje bi trebale poboljšati sprečavanje pranja novca. Prva je da Europsko nadzorno tijelo za banke (EBA) dobije veće ovlasti i resurse u istragama aktivnosti banaka povezanih s ilegalnim financiranjem.

'Praonica' na Malti 
Izvor FT-a blizak Komisiji tvrdi kako je ideja o reformi EBA-inih ovlasti proistekla iz frustracije zbog dugog čekanja na otvaranje istrage o Pilatus banci. Tog su malteškog zajmodavca američke vlasti optužile da se preko njega ilegalno financira Iran. U drugoj inicijativi nedavno osnovan Ured europskog državnog odvjetnika (EPPO) dobio bi ovlast za pokretanje istraga o financiranju terorizma u svim članicama EU.

Ta bi mogućnost zaživjela od 2025. godine. Kap koja je prelila čašu Bruxellesa i navela ga na odluku o sprečavanju pranja novca na europskoj razini bila je estonska podružnica Danske Bank. Naime, otkriveno je da je kroz tu banku u samo jednoj godini prošlo 30 milijardi dolara sumnjivog ruskog kapitala. Ranije je SAD optužio latvijsku ABLV banku za "institucionalizirano pranje novca". Početkom rujna nizozemska ING banka platila je 775 milijuna eura kazne zbog nedovoljnog nadzora pranja novca.

Izvući pouke 
"Moramo izvući pouke iz ovoga", izjavio je danski ministar gospodarstva Rasmus Jarlov nakon skandala u Danske. Iako većinu najvećih europskih banaka nadzire Europska središnja banka (ECB), politike sprečavanja pranja novca nisu pokrivene tim sustavom. Naime, te su ovlasti i dalje u nadležnosti nacionalnih regulatora. Valja naglasiti kako sve promjene u tom području, posebice što se tiče EPPO-a, moraju odobriti sve članice.