Hrvatska poduzeća u financiranju se i dalje uglavnom oslanjaju na banke i kredite. Potencijal tržišta kapitala i alternativnih izvora financiranja velik je, ali nije dovoljno iskorišten. Vjerojatno ni jedan skup o tim temama u proteklih dvadesetak godina nije prošao bez sličnih konstatacija. Nije ni jučerašnji okrugli stol u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Hanfe kojim se članicama HGK željelo dodatno približiti mogućnosti financiranja poduzeća putem tržišta kapitala i alternativnih investicijskih fondova (AIF). Čulo se i da je nakon stiska korona krize domaće tržište u posljednjih desetak mjeseci malo “prodisalo”. Osim povratka Crobexa na pretkrizne razine, zamjetno je i buđenje interesa kompanija za izlazak na burzu; od početka 2020. Hanfa je npr. odobrila 11 prospekata uvrštenja dionica. A dodatan vjetar u leđa tvrtkama u potrazi za novim izvorima kapitala trebala bi biti i nova regulativa, tj. u petak izglasane izmjene zakona kojima su olabavljeni uvjeti financiranja putem AIF-a, po čemu smo donedavno bili najrigorozniji u EU.

“U gospodarstvu se primjećuje promjena sentimenta prema tržištu kapitala, kaže Jurica Jednačak, član Upravnog vijeća Hanfe navodeći da smo u proteklih godinu dana imali dvije inicijalne ponude dionica i jednu sekundarnu.

U EU se istodobno bilježi rekordan broj IPO-a. Samo u prvoj polovici ove godine na europskim dioničkim tržištima lansirane su 182 inicijalne javne ponude (IPO) vrijedne 19 milijardi eura, što je povijesni polugodišnji rast na europskim burzama. Gospodarstvo sve više traži nove investitore željne ulaganja, a ne samo financiranje putem EU fondova ili kroz bankarske kredite, podcrtao je.

Prvi čovjek Hanfe Ante Žigman, pak, nekoliko dana prije na opatijskoj je financijskoj konferenciji naglasio kako je “tržište kapitala važno za ekonomski razvoj posebno sada kad se polako navješćuje rast kamatnih stopa, pa financiranje tim putem može biti povoljno i kvalitetno”. Ni on nije propustio podsjetiti na izmjene i dopune Zakona o AIF-ima u smjeru liberalizacije koja bi trebala olakšati i povećati ulaganja fondova u hrvatskog gospodarstvo.

Međutim, u isto vrijeme je,   Nakon višemjesečnih brušenja prospekta fonda Hanfa ga je sredinom lipnja odobrila. No, iako su u to vrijeme već bila snimana neka potencijalna ulaganja pa se najavljivalo i da bi prvi projekt trebao biti realiziran već tijekom ove godine, s regulatornim odobrenjem je uslijedio zastoj.

U financijskim krugovima neslužbeno se tvrdi da je cijela priča o milijardu kuna teškom AIF-u zapravo pod upitnikom, i to zbog pravnih nejasnoća vezanih uz ulagačke limite mirovinaca.

Zakonska regulativa za mirovinske fondove otprije predviđa, uz ostalo, ograničenje udjela koje mogu steći u nekom društvu, kao i iznimke u kojima oni mogu biti veći. Svim akterima to je, dakle, bilo poznato, pa i Hanfi. Zbog toga je već u pripremnom razdoblju osnivanja fonda bilo govora i o zakonskim prilagodbama. Sve u svemu, još proljetos iz Hanfe su u ambijentu korona krize rado isticali kako je na horizontu nova prilika za alternativno financiranje gospodarstva.

No, problem je očito nastao u tumačenjima na koji rok vrijedi izuzeće od pravila, a zasad nema naznaka zakonskih prilagodbi. Plan je, doduše, bio da se s vremenom fondu ulagački pridruže i neki drugi investitori, ali dvojbeno je bi li to bilo izvedivo unutar godinu dana (kad bi se prema postojećim propisima mirovinci morali svesti u okvire limita) pa su, izgleda, odlučili prikočiti. Zasad, međutim, ne žele komentirati u kojem je statusu ta priča.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Bez konkretnijih odgovora

Ni u Hanfi ne nude konkretniji odgovor, a za eventualne zakonske izmjene upućuju na adresu resornog ministarstva rada i mirovinskog sustava. “Ulaganja mirovinskih fondova određena su postojećim Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima koji propisuje zadane okvire. Hanfa kao regulator ima ovlasti i zakonsku obavezu pratiti poštuju li mirovinska društva te okvire, ona to redovito čini te predlaže rješenja koja društva mogu poduzeti u okviru tih limita ulaganja”.

U Maverick Wealth Managementu, društvu za upravljanje Cro Value fondom ipak još nisu zatvorili vrata te priče.

“Razdoblje početne ponude i dalje traje, društvo čeka potvrdu ponuda (tzv. commitmenta) ulagatelja”, kratko su se očitovali na naš upit.

Ne izgleda obećavajuće

Situacija ne izgleda baš obećavajuće, no ostaje vidjeti hoće li projekt fonda za ulaganje u širi spektar imovine – poput npr. poduzeća koja nisu na tržištu kapitala, a kojima su potrebne dodatne investicije i razvoj poslovanja – zaživjeti ili završiti u ladici.

Inače, na jučerašnjem skupu potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher je, uz udjel koji mirovinski fondovi imaju uložen u dionice, apostrofirao upravo mali dio imovine investiran u domaće alternativne fondove.

“Mirovinski fondovi su s gotovo 130 milijardi kuna imovine najveći institucionalni ulagatelji na tržištu kapitala. No, od toga je na kraju 2020. godine samo je 11 posto imovine obveznih mirovinskih fondova B kategorije bilo uloženo u domaće dionice, a tek 0,1 posto u domaće alternativne investicijske fondove. Vjerujem da ćemo danas čuti zašto je tome tako i raditi na tome da što prije preokrenemo te trendove”, poručio je.

Prema nešto svježijim podacima, svi obvezni fondovi trenutno u domaćim dionicama imaju oko 15 milijardi kuna ili 11,5 posto imovine (u stranima oko devet posto), a u AIF-ima niti 0,1 posto.