Što će se dogoditi s izvozom u zemlje Cefte ulaskom u Europsku uniju, zašto u HGK na jednome mjestu nema informacije o fondovima za poslodavce i u čemu je problem s povlačenjem europskog novca, bile su top-teme jedanaeste HBOR-ove konferencije o poticanju izvoza u Petrčanima.

“Moram ponoviti ono što govorim gotovo u svim prilikama kada se spominje izvoz, bez novih proizvoda i usluga ili poboljšanja postojećih nema povećanja izvoza. HBOR će kao i dosad pomno slušati prijedloge vas izvoznika i prilagođavati svoje programe vašim potrebama”, rekao je čelnik razvojne banke Anton Kovačev otvarajući skup. Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, naglasio je važnost jačanja razvojne banke za oporavak i poticanje izvoza te obznanio da je Svjetska banka HBOR-u odobrila 50 milijuna eura dugoročnog zajma za financiranje izvoza. “Pritom je najvažnija ročnost; nama je važnije 100 milijuna eura na rok od 17 godina nego 300 milijuna na rok od pet ili sedam godina”, rekao je Čačić. Iako će ulazak u EU otvoriti brojna vrata, neka bi mogao i zatvoriti, upozorava v. d. predsjednika HUP-a i čelnik Munje Ivan Miloloža.“Zaboravlja se da dominantno poslujemo u regiji koja je privilegirano tržište Cefte i ulaskom u Europsku uniju za izvoznike će se pojaviti problemi zbog uvođenja carina”, kaže. Poput ostalih izvoznika Miloloža je pozdravio zakonsko poticanje investicija apeliravši “da se poradi na bilateralnim odnosima između država jer će inače biti problema”. Problem carina i Cefte bit će uskoro riješen, poručila je Tamara Obradović-Mazal iz Ministarstva gospodarstva rekavši da se o toj temi u EU počinje raspravljati ovaj tjedan. “Na djelu je tiha diplomacija jer Hrvatska u tim pregovorimia formalno ne sudjeluje, no neslužbeni signali su da je Unija sklona članicama omogućiti zadržavanje postojećih koncesija. Uzimajući strukturu izvoza u Ceftu, ako treba i ”zubima“ ćemo se držati da zadržimo prehrambenu industriju; proizvodnju svježeg mesa, mlijeka i konditorsku industriju”, rekla je.

Osim HBOR-a ključna poluga financiranja izvoza, ali i povlačenja sredstava iz strukturnih fondova su banke iz kojih poručuju da će podržavati izvoznike u suradnji s razvojnom bankom. Užurbano se radi i na pripremama projekata za europska sredstva. “Surađujemo s nekoliko konzultantskih kuća, no toliko nam projekata stiže da namjeravamo razviti i internu ekspertizu”, najavio je Mario Žižek iz RBA. Pozvao je izvoznike da se jave u banku naglasivši da je “europski put Hrvatsku stavio na kartu svjetskih korporacija”, što otvara ozbiljne mogućnosti domaćim tvrtkama. Kao jedan od ključnih problema za povlačenja europskog novca istaknuto je nestrpljenje, ali i nevoljkost poduzetnika da plate stručnjake koji će aplicirati projekt. “Ljudi bi novac odmah, no to tako ne ide, jer postoje procedure. Frustrirajuće je što ljudi ne žele platiti pomoć, odnosno intelektualni kapital”, požalila se Obradović-Mazal. Frustriran manjkom informacija je i Ivan Miloloža koji je zbog toga prozvao Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK). “Svi plaćamo HGK. Zašto nemaju ured gdje bi se poslodavci mogli informirati o fondovima EU”, upitao je, na što mu je predstavnica HGK iz publike odgovorila da je Komora izuzetno aktivna na promicanju izvoza i organiziranju radionica o fondovima.

Državni poticaji u proračunu za 2013.

‘Neće svi biti sretni’
Obradović-Mazal okupljenim je izvoznicima poručila pak da prate proračun za iduću godinu u kojem će Ministarstvo gospodarstva odrediti sredstva za poticanje pojedinih sektora. “Sredstva nisu velika, ali ćemo se fokusirati da održimo proizvodnost u ciljanim sektorima. Neće svi biti sretni”, najavila je. Država će do kraja godine izaći i sa strategijom inovacija kojoj je cilj spojiti proizvodnju, državne institucije i znanstvene institucije, istaknula je kazavši da “neće biti labuđi pjev poput nekih drugih strategija”.

Problem carina i Cefte bit će uskoro riješen
Tamara Obradović-Mazal, Ministarstvo gospodarstva

Zašto HGK nema ured gdje bi se poslodavci informirali o fondovima EU?
Ivan Miloloža, HUP

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije