Prije nekoliko mjeseci Državni zavod za statistiku potvrdio je da je došlo do promjene u iskazivanju podataka o robnoj razmjeni sa Slovenijom, zbog čega su korigirani podaci za prvih sedam mjeseci, u kojima je Slovenija ostala bez titule prvog izvoznog tržišta Hrvatske, kojeg je bila nenadano stekla u prošloj godini. Iako je DZS nastojao uvjeriti da je riječ o promjenama do kakvih u iskazivanju podataka uobičajeno dolazi i zbog čega se mjesečne podatke upravo i drži privremenima, te se pouzdanima i uzima tek one konačne (u slučaju robne razmjene njih se utvrđuje i objavljuje polovicom godine), sada ni to više nije slučaj. Jučer su objavljeni revidirani konačni podaci o robnoj razmjeni za 2021., što je, dakle, izvanredan izvještaj, a prema njima je lani hrvatski izvoz bio manji nego se utvrdilo i Slovenija nije bila glavno izvozno tržište, nego je to ipak standardno bila Italija.

I Danska ‘korigirana’

DZS je nakon uobičajenih prvih statističkih izvješća o robnoj razmjeni u 2021., naime, “vanjskotrgovinsku” godinu zatvorio konačnim izvješćem krajem svibnja, a njime je ukupan hrvatski izvoz lani iznosio 144,36 milijardi kuna i u odnosu na privremene prve podatke radilo se o 600-tinjak tisuća kuna većem iznosu. No, sada se pokazuje da je izvoz lani ipak bio čak 6 milijardi kuna manji i rastao je u odnosu na 2020. ne za 29 nego za 23 posto. Uvoz je pritom ostao isti, 214 milijardi kuna, pa je umjesto blagog poboljšanja na 67 posto pokrivenost uvoza izvozom ipak ostala nepromijenjena u odnosu na 65% u 2020.

Ključan razlog promjeni u izvoznoj statistici, kako se vidi iz objašnjenja DZS-a i novih objavljenih podataka, jesu struja i plin. U konačnom izvješću o lanjskim rezultatima o robnoj razmjeni taj je segment ostvario porast izvoza za 421 posto i udjel od 5 posto u ukupnom izvozu, no naknadno je utvrđeno da to nije točno, već je porast bio u visini 125% s učešćem u ukupnom izvozu od 2 posto. Prodaja tog segmenta u drugim zemljama nije iznosila 7,55 milijardi kuna i bila u apsolutnim brojkama znatno veća od uvoza u toj niši, nego je bila 3,26 milijardi kuna i još uvijek debelo ispod vrijednosti uvoza.

Usporedi li se stare i nove konačne podatke, dolazi se i do saznanja da je u Sloveniju izvezeno 3,5 milijardi kuna manje, odnosno ne 18,44 nego 14,86 milijardi kuna. Time je Slovenija vraćena na poziciju trećeg partnera hrvatskog gospodarstva, a Italija je uspjela nakon kratke stanke vratiti lidersku poziciju. U Italiju je izvezeno 18,1 milijardi kuna vrijednih proizvoda, a u drugorangiranu Njemačku 17,0 milijardi kuna.

No, nije Slovenija i jedina s kojom su podaci o ostvarenom izvozu naknadno popravljani. Sličan je slučaj i s Mađarskom, u koju je prema prvim konačnim podacima izvezeno bilo 13,2 milijarde kuna vrijednih roba, da bi nakon ovog revidiranja ta brojka pala na 11,4 milijarde kuna. Od značajnijih korekcija vrijedi spomenuti još slučaj Danske, u koju je izvoz lani najprije snažno porastao na 1,14 milijarde kuna, da bi nakon novog utvrđivanja činjenica taj rezultat pao na 0,66 milijardi kuna. U svakom slučaju, korekcije rezultata odvijale su se na razini članica EU. S ostalim kontinentima i grupacijama zemalja ostale vrijednosti nisu mijenjane.

Mađarska – Italija tijesno

No, statistički podaci države već su s prvim korekcijama na mjesečnoj razini poljuljali ovogodišnju sliku izvoznih tržišta, pa po njima Slovenija i formalno više nije naš najveći kupac, no sada se već dovodi u pitanje i moguće preuzimanje te pozicije od strane Mađarske. U prvih osam mjeseci, naime, izvoz u Mađarsku gotovo je dosegnuo vrijednost izvoza u Italiju. U Mađarsku je, naime, izvezeno 12,58 milijardi kuna roba, dok je u Italiju taj iznos neznatno veći, 12,85 milijardi kuna. Međutim, ne samo da treba čekati idućih mjesec-dva da se potvrdi trend bržeg rasta i mogućeg preuzimanja pozicije glavnog ovogodišnjeg izvoznog tržišta, nego će po svemu sudeći trebati čekati i puno duže, da DZS utvrdi činjenično stanje.